FBiH: Sedam godina nakon usvajanja Zakona o mladima napravljeni slabi pomaci

Predsjednik Vijeća mladih FBiH Mate Lončar podsjetio je kako je ovaj zakon dao obavezu lokalnim i kantonalnim vlastima da imaju službenike za mlade, da resorna ministarstva imaju sektore za mlade, da postoje grantovi za mlade, da u lokalnim zajednicama moraju postojati prostorije u kojima bi mladi realizirali svoje aktivnosti te da postoje komisije pri općinskim vijećima za pitanja mladih…

Nažalost, gledajući područje cijele FBiH rijetko je šta realizirano.

– Rade se mnoge strategije na različitim nivoima. Mi podržavamo to, ali prije svega moramo implementirati Zakon u kvalitetnoj mjeri, a onda krenuti u izradu i provođenje strategija. Nažalost, često te strategije ostaju mrtvo slovo na papiru. Prema novom popisu u FBiH ima blizu 770.000 mladih od 15 do 30 godina i prema istraživanjima samo devet posto njih se odlučuje na korak stupanja u brak. Razlozi su nezaposlenost, jer da bi stupile u brak mlade osobe moraju imati osiguran posao i stambeno pitanje. Sada imamo primjer Hrvatske gdje vlada daje ogromne poticaje za prve nekretnine mladih bračnih parova. To su stvari koje i mi moramo pokušati implementirati, rekao je Lončar za Klix.ba.

Mnogo sposobnih kojima treba podrška

Ističe kako je bitno i da vlasti izdvajaju veća sredstva za start-up biznise jer imamo mnoštvo sposobnih mladih ljudi koji su spremni napraviti taj korak, ali im mi moramo biti snažna podrška.

– Mladi nam odlaze i mnogi se zadovoljavaju objašnjenjem da su migracije normalna pojava koja je uvijek postojala, ali naši ljudi ne idu u zemlje EU da bi uživali. Većinom žive u podrumima i barakama jer odlaze iz puke potrebe da osiguraju osnovne uvjete za život. Zabrinjavajuće je da odlaze cijele porodice. Dosta putujem po cijeloj BiH i razgovaram s ljudima. Bez obzira na to ko je na vlasti mladi odlaze. Odlaze i oni koji imaju neki posao u svojoj općini jer su razočarani u sve ovo i ne žele gledati svakodnevna prepucavanja kojima smo izloženi i ne vide perspektivu za bolju budućnost, upozorio je Lončar.

Naglasio je kako svi hitno trebaju raditi na promjeni cjelokupne klime u kojoj se nalazi ovo društvo.

Krovno tijelo koje je glas mladih

Katarina Vučković, projektna koordinatorica Instituta za mlade Kult koji je inicirao i učestvovao u kreiranju Zakona o mladima u FBiH kazala je kako ima pomaka kada je riječ o implementaciji ovog zakona, ali da ima još mnogo posla.

– Ima pomaka u segmentu osnivanja lokalnih vijeća mladih. U različitim općinama i gradovima danas imamo aktivna vijeća, kao i na području kantona te na kraju Vijeće FBiH kao krovno tijelo za mlade. U tom kontekstu Zakon ima smisla jer krovno tijelo za mlade znači da mladi imaju svog glas prema institucijama vlasti i donosiocima odluka, ali imaju i otvoreno partnerstvo s mladima RS-a i zajedno predstavljaju mlade van BiH. Ono na čemu treba raditi jeste osnivanje vijeća za mlade kao segmenta u provedbi zakona. To je tijelo koje bi trebalo biti interresorno, gdje pola članova čine predstavnici vlasti, a pola predstavnici vijeća mladih koji bi zajedno radili na pitanjima mladih, kazala je Vučković.

Nacrt strategije o mladima koči Vlada FBiH

Institut Kult je u posljednje tri godine radio na uspostavi prve omladinske politike, odnosno strategije prema mladima FBiH, u čemu su učestvovale skoro sve federalne institucije. Međutim, nacrt već mjesecima stoji u Federalnom ministarstvu kulture i sporta zbog dorada i još nije prešao u vladinu proceduru.

– Apeliramo mjesecima da taj dokument krene u proceduru jer će zastariti. Dokument je trebalo da bude donesen za period 2016.-2020. Nadamo se da će Vlada FBiH naći način da unaprijedi ovaj dokument za 2017-2021, kazala je.

Iz Instituta za mlade Kult poručeno je da se Zakon o mladima tiče svih mladih u FBiH i da se ne odnosi samo na njihov odlazak ili ostanak već donošenje strateškog pristupa koji se tiče života i izazova s kojima se mladi čovjek susreće, a za što je odgovorna Vlada FBiH.

Mladi u fokusu sjednice PSFBiH

Do sada je najveći napredak postignut na polju obrazovanja jer studenti iz cijele BiH mogu u okviru programa Erasmus+ studirati van BiH. Tu su i sredstva koja se ulažu za zapošljavanje mladih, a u okviru saradnje s poslodavcima i zavodom za zapošljavanje u FBiH. Ipak, to još nije dovoljno. Promjena u institucijama dogodila se 11. aprila ove godine kada je na inicijativu poslanika Naše stranke Dennisa Gratza održana posebna tematska sjednica Predstavničkog doma PSFBiH o iseljavanju stanovništva.

Najvažnije mjere koje su usvojene su zahtjev za informaciju o planiranim i trenutnim projektima koji se tiču povratka državljana BiH, utvrđivanje spiska deficitarnih zanimanja, kreiranje pravnog okvira za saradnju s iseljeništvom i informacija o mjerama pronatalne politike. Svi ovi segmenti tiču se i mladih ljudi te njihove budućnosti u BiH.

– Moramo uraditi sve da pružimo ljudima šansu da ostanu, a s onima koji ipak odu – da imamo komunikaciju bilo da radimo na njihovom povratku u budućnosti ili da im omogućimo da investiraju u domovini. Moramo imati kompletne informacije o migracijama, o našim ljudima vani, posebno o mladima. Nedopustivo je da obrazovanje ostaje u funkciji zastarjelih ideologija – umjesto toga treba da radimo na njegovom usklađivanju s potrebama tržišta te smo zatražili od Ministarstva obrazovanja i nauke da u roku od 90 dana utvrdi spisak deficitarnih zanimanja, rekao je Gratz nakon sjednice.

(Klix.ba)