Fakultet bez stresa – ipak je moguće!

Ima i onih koji bi rekli da studiranje nije studiranje bez određene doze stresa. Šta vi mislite o tome?

 Fakultet bez stresa – ipak je moguće!

Stres je tu, gajimo ga iako nam smeta jer često ne znamo kako da ga se riješimo. Stres kao nešto što se u današnje vrijeme prožima kroz sve sfere života, pa i fakultet, a u idealnom scenariju ne bi trebalo ni da postoji, piše najstudent.com.

Idealno i savršeno su, opet, diskutabilni pojmovi. Neki bi rekli čak i nerealni. Ima i onih koji bi rekli da studiranje nije studiranje bez određene doze stresa. Mada, da li je to baš istina?

Dopustite da vam predstavimo strategiju „OPA“ i obrazloženje zašto vam ona može koristiti i dovesti vas uz minimalan stres do kraja studija i to sa jako lijepim rezultatima.

Strategija „OPA“

OPA kao iznenađenje zbog saznanja o postojanju studiranja bez stresa, ali i OPA kao skraćenica za tri stvari koje će nam u tome pomoći: Organizacija, Pažljivo biranje okruženja i Amortizacija straha.

Organizacija

Milion obaveza, ispita, kolokvijuma i par rokova za iste, viđanje sa prijateljima, porodicom, po neko planirano putovanje, razna obećanja, a pored svega toga treba se i odmoriti i naspavati. Odjednom se nalazite u vakuumu pritiska iz koga ne znate gdje, a ni kako. Sveska, malo vremena i koncentracije, kalendar, olovka i spisak svega što vam je na pameti da treba da uradite je sve što je potrebno za početak.

Pažljivo dajte svemu sa spiska ocjenu prioriteta. Sigurno svaka obaveza nije tako hitna i bitna kao i druga, treća ili peta. Niti sve ispite morate da položite u jednom roku. Nešto želite da uradite prije, nešto može da se ostavi i za kraj mjeseca ili sljedeći ili onaj tamo rok. Samo pokušajte da budete realni. Za svaku odrađenu obavezu koja vam nije posebno draga stavite jedno druženje, viđanje sa prijateljem ili neku vrstu opuštanja.

Napravite takav plan da za svaku težu aktivnost imate nagradu od sebe za sebe pa makar to bilo pravljenje palačinki. Time ćete obaveze koje vam teže padaju, ispite za koje najradije ne biste učili, raditi lakše i sa manje stresa znajući da ćete se kasnije sigurno opustiti i zabaviti. A i rađenje nečega što volite učinit’ će da se osjećate zadovoljnije i bolje. Isplanirajte svoje vrijeme tako da se ne preopteretite, ali opet ispoštujete i uradite sve. Nijedan čovjek neće zaobići stres ako u jedan dan natrpa previše radnji jer da bismo ga izbjegli potreban nam je i odmor i san. To je jako bitno jer nam se tada tijelo odmara i prikuplja energiju za naredni dan. San smiruje organizam i misli i smanjuje napetost, a samim tim i stres.

Još jedna stvar koja je od koristi je imati određeni jutarnji ritual koji vas na neki način opušta i razbuđuje u isto vrijeme. Počnite dan sa nečim što volite i sve će vam kasnije ići lakše i opuštenije, osjećat’ ćete se ispunjeni zadovoljstvom, a ne stresom.

I da, 24h je dovoljno da se uradi sve. Da se uči, odmori, završi neka obaveza, vidi sa prijateljicom ili dečkom, pa da se opet uči, jede nešto slatko i na kraju da se naspava. Moguće je u jednom danu i odmoriti i učiti i uživati i uz to sve se osjećati lijepo i ne pod stresom da gubite vrijeme dok odmarate. Bitna je dobra i realna organizacija!

Pažljivo biranje okruženja

Pored dobrog plana i organizacije, ono što utiče na nivo stresa koji osjećate je okruženje i ljudi oko vas. Bitno je da pronađete baš one ljude koji vam prijaju i podstiču vašu pozitivnu stranu. Okružite se ljudima koji vas inspirišu i motivišu, a ne koji bude anksioznost, osjećaj krivice, osjećanje manje vrijednosti ili bilo kakvu lošu emociju u vama. Čak i kada na pauzi između vježbi i predavanja sjedite na kafi sa nekim, postarajte se da to bude neko sa kim ćete pričati o temama koje volite, a i neko sa kim ćete se smijati. Dokazano je u nekim istraživanjima da smijeh smanjuje stres. Birajte ljude sa kojima ćete umirati od smijeha, a ne od sramote i stresa!

Gledajte da vaše okruženje oslikava ono što želite da budete. Tako da ako želite da dobro organizujete svoje dane, učite, polažete ispite, a uz to se družite, zabavljate, putujete i odmarate birajte ljude koji baš to rade. Ako ne želite da se stresirate oko ispita i učenja i da ih sa nekom pozitivom završavate, super! Potrebno vam je okruženje koje tako funkcioniše jer sve je lakse uz podršku i kada zajedno idete ka cilju! Svim ljudima i situacijama koje nisu u skladu sa vama i onim što želite da budete moraćete da naučite da kažete NE i da sačuvate sebe od nepotrebnog nerviranja. Jedino tako ćete svoje dane provoditi sa minimalnom dozom stresa koje prouzrokuje okruženje.

Amortizacija straha

Gledajući objektivno, strah je potpuno jedno besmisleno osjećanje. Niste bolji zbog njega, ni uspješniji, niti bilo šta dobro donosi, a opet ga osjećate u najrazličitijim situacijama. Često ga osjećate kada izađe raspored za ispit:

 – Još samo toliko dana do ispita, nista neću stići.

Osjećate ga nekad kada krenete da učite, nekad kada se približi rok, a nerijetko je prisutan na samom ispitu ili izlaganju nekog projekta. Zašto i kako ga amortizovati tj. ublažiti?

Vidite, svaki put kada osjećate strah, u vama se povećava i nivo stresa i automatski manje možete da uradite nego što ste sposobni. Svakako vam nije cilj da budete lošiji nego što jeste, zato sjedite sami sa sobom i vidite odakle dolazi taj strah, šta je to što vam je važno i šta vas brine.

Pokušajte da uz činjenicu da imate dobru organizaciju i podršku ljudi oko sebe shvatite da je zapravo taj strah nepotreban i da vas samo ometa da čisto vidite sebe i svoje mogućnosti i idete odlučno i najbolje što možete ka svom cilju.

Popričajte sa prijateljem iz prethodno dobro odabranog okruženja i uvjerite se da vaš strah nije toliko strašan i na kraju tog razgovora ćete ga vjerovatno pretopiti u smijeh i pronaći neko dobro rješenje i zaključak.

I budite svjesni da oslobodite li se nekih strahova u velikoj mjeri ste se otarasili i stresa!

Razmislite, zapišite i pokušajte da primijenite ovu strategiju na studiranje, a i na život.

U početku će vam možda izgledati teško i kao ogromna promjena, ali uz upornost i vrijeme ćete početi da primjećujete koliko je ta promjena dobra za vas! Ništa ne gubite da pokušate.