Šta se može učiniti da ocjene u školi i na fakultetu budu bolje?
Mnogi vole, priznajmo, testirati inteligenciju, saznati koliki im je kvocijent te se uspoređivati s drugima. Stoga internet vrvi najrazličitijim testovima, od kojih je većina, ipak, bliža igrici nego ozbiljnom mjerenju pa se ne mogu usporediti s testiranjem koje provodi educirani psiholog ili pak Mensa. U kojem su dakle odnosu mozak, koeficijent inteligencije ili IQ i naše mentalne sposobnosti?
Definicije inteligencije se razlikuju, no općenito se smatra da je riječ o kombinaciji karakteristika nervnog sistema te razvojne inteligencije koja se oblikuje iskustvom i učenjem. Stručnjaci se slažu da sam opći koeficijent inteligencije (IQ), koji toliko želimo saznati, sam po sebi nije jamstvo uspjeha u društvu. No može poslužiti kao smjerokaz raznim institucijama o mogućem ponašanju učenika, djelatnika, vojnika i slično.
Šta se, dakle, može učiniti da ocjene u školi i na fakultetu budu više?
Redovna fizička aktivnost
Trčanje, biciklizam, joga te vježbe snage poboljšavaju fizičko, ali i psihičko zdravlje. A čak se poboljšava i funkcionisanje područja mozga odgovornog za kontrolu kognitivnih procesa. Prema članku objavljenom 2014. u stručnom časopisu Comprehensive Physiology, čini se da vježbanje modeliše metaboličke mehanizme koji podržavaju funkcionisanje mozga. Osim toga, istaknuto je da poboljšava naš DNK putem epigenetskih mehanizama, piše adiva.hr.
Igre za mozak
Iako igre za mozak poput sudokua ili križaljke neće povećati IQ, mogu pomoći u poboljšanju koncentracije. To se posebno dobro moglo uočiti kod starijih osoba. Tako je istraživanje na Univerzitetu Wake Forrest pokazalo da je sat vremena rješavanja križaljki i logičkih vježbi na dan znatno popravilo koncentraciju ispitanika.
Više razmišljanja, manje tehnologije
Tehnologija nam je znatno olakšala život te povećala ranu učinkovitost, no s druge je strane „ulijenila“ naše sive stanice. Učinkovitost mozga možete povećati i ako jednostavne matematičke operacije obavite ručno ili ako svakodnevno pišete dnevnik. U stručnom članku objavljenom na PubMedu objašnjeno je da pisanje dnevnika pomaže u poboljšanju kritičkog razmišljanja, kao i reflektivnog razmišljanja koje se smatra važnim dijelom učenja. Pritom pisanje dnevnika djeluje itekako umirujuće na psihičko zdravlje pomažući nam da izrazimo emocije koje smo skloni potisnuti.
Naučite nešto novo
Učenje se ne odnosi samo na novo gradivo u školi. Naučite nešto napraviti svojim rukama, upišite kurs stranog jezika ili otkrijte u sebi modelara. Učenje novih vještina poboljšava pamćenje te sposobnost našeg mozga da uči i prima nove informacije.
Povećajte unos omega-3 masnih kiselina
Masne kiseline imaju važnu ulogu u našem organizmu te sudjeluju u nizu procesa, pa tako i u razvoju i rastu mozga. Utječu i na kognitivne sposobnosti kao što su pamćenje, učenje i koncentracija, kao i na razvoj inteligencije.
STUDOMAT.BA