fbpx

Ekonomski fakultet UNSA: Efekti pandemije na poduzetnike u svijetu i BiH

Član Projektnog tima u ime Bosne i Hercegovine bio je prof. dr. Adnan Efendić, Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu.


Globalna studija o efektima pandemije COVID-19, kojom je rukovodio prestižni Kraljevski univerzitet u Londonu (Kings College London), dokumentirala je negativne efekte pandemije na poduzetnike i biznise diljem svijeta, uključujući Bosnu i Hercegovinu.

Studija također identificira i znakove optimizma i rezistentnosti kod onih koji vode mala i srednja poduzeća. Istraživanje je pokrilo preko 5.000 poduzetnika iz 23 zemlje čiji uzorak čini 75% ukupne svjetske proizvodnje i preko 50% svjetskog stanovništva.

Mnogi poduzetnici smatraju da su im poslovi bili ugroženi tokom prethodne godine, primarno zbog manjka resursa kojima su raspolagali u odnosu na veće kompanije.

Iako su poduzetnici poznati po svojoj agilnosti u različitim izazovnim situacijama, velike prepreke s kojima su se suočili uključuju primjere od zakašnjelih naplata do nemogućnosti pristupa vladinim potporama.

Novi izazovi su kombinirani sa brigom za zdravlje i rastućom nesigurnosti, ograničenim društvenim interakcijama i slabljenjem mentalnog zdravlja.

Nalazi o tome kako su mali i srednji biznisi bili pogođeni pandemijom, između ostalog, uključuju:

  • zabrinjavajućih 61% poduzetnika u globalnom uzorku prijavljuje ugroženost svojih kompanija zbog velikog pada u obimu poslovanja, dok je otpuštanje radnika zabilježeno u 28% malih i srednjih poduzeća. Premda je više poduzetnika u BiH iskazalo ozbiljnu ugroženost poslovanja od globalnog prosjeka (njih oko 70%), interesantno je primijetiti da je oko 22% izvijestilo otpuštanje radnika, što bosanskohercegovačka mala i srednja poduzeća svrstava u kategoriju onih koji su otpuštali radnike manje od globalnog prosjeka;
  • dok je preko 40% poduzetnika povećalo poslovne aktivnosti radeći od kuće ili drugih lokacija, Bosna i Hercegovina je po ovom kriteriju zabilježila najmanje promjene. Prema rezultatima istraživanja, oko 80% bosanskohercegovačkih poduzeća nastavilo je raditi na postojećim lokacijama i približno isti procent ne nudi svoje proizvode u online opciji;
    poduzetnici su poznati kao jako pronicljivi ljudi, što je bio slučaj i tokom pandemije: skoro 70% poduzetnika prilagodilo je svoje poslovne planove pandemiji, što je procent zabilježen i kod
  • bosanskohercegovačkih poslodavaca. Također, oko 40% kompanija uspjelo je pronaći nove poslovne mogućnosti u uvjetima pandemije, a to primarno uključuje aktivnosti vezane za digitalizaciju, zdravlje, promjene sa lokalnog na globalni fokus, održivost i novi poslovni modeli. Bosna i Hercegovina spada u zemlje sa slabijim rezultatima gdje je oko jedne trećine malih i srednjih poduzeća uspjelo realizirati nove poslovne ideje u izmijenjenim, pandemijskim okolnostima.

Ključni nalazi vezani za stres i mentalno zdravlje poduzetnika sugeriraju:

  • tokom pandemijske krize došlo je do povećanja stresa kod poduzetnika, a zadovoljstvo životom je smanjeno za 12% u odnosu na stanje prije pandemije. Ovakvi nalazi ne iznenađuju s obzirom na podatak da oko 40% poduzetnika izvještava visoku razinu nesigurnosti i nepredvidivosti za njihove biznise;
  • većina poduzetnika najviše brine o vlastitom i zdravlju porodice (58%), manje njih se brine o nedovoljnoj zdravstvenoj zaštiti (34 %), mada sa značajnim varijacijama u svijetu. Tako Bosna i Hercegovina spada u kategoriju zemalja u kojima se poslovni ljudi najviše pribojavaju upravo nemogućnosti dobijanja adekvatne zdravstvene zaštite;
  • dok je po pristupu vladinim potporama BiH svrstana u manje uspješne zemlje, bosanskohercegovački poduzetnici su u mnogo višoj mjeri koristili podršku od familije, prijatelja i bliskih ljudi u odnosu na globalni prosjek. Čini se da postoji i reciprocitet u smislu da je Bosna i Hercegovina u vrhu zemalja gdje su poduzetnici izvijestili volontersku podršku drugima koji se sučeljavaju sa pandemijom (61% u BiH, a globalni prosjek iznosi 51%);
  • oko 50% ispitanika frustrirano je zbog ograničenih društvenih interakcija tokom pandemije. Premda je došlo do velikih promjena u poslovanju i radu od kuće, ipak kao pozitivno se uočava činjenica da svega 15% poduzetnika izvještava o usamljenosti tokom posla.

Profesorica poduzetništva na Kraljevskom univerzitetu u Londonu Ute Stephan, koja je rukovodila projektom pisanja studije, zaključuje:

 – Dok su poduzetnici bili optimistični i većina njih pokazala agilnosti u pandemiji, prilično je jasno da se mnogi nalaze u modu preživljavanja. Samo u našem uzorku, poslovi 3.162 poduzetnika i njihovih 41.578 zaposlenih su u direktnom riziku. Kratkoročne i dugoročne mogućnosti poduzetnika koje su istražene u studiji sugeriraju na jednu dugoročnu promjenu ekonomije sa nekoliko trendova: ubrzana digitalizacija, novi fokus na lokalnu ekonomiju, tražnja za inkluzivnim i održivim poslovnim modelima kao i savremenim trendovima koji omogućavaju pojedincima ličnu i poslovnu rezistentnost. Pametne vlade će podržati poduzetnike u ovim trendovima kako bi im pomogli da se oporave i predvide nove koristi u postpandemijskoj ekonomiji.

Bazirajući se na nauci i najnovijim istraživanjima stresa, dobrobiti pojedinca i rezistentnosti, istraživači na kraju studije daju sažetak u pet jednostavnih koraka koje poduzetnici mogu iskoristiti kako bi se produktivno suočili sa stresom, podržali svoje mentalno zdravlje i jačali rezistentnost na krizu.

Prof. Stephan komentira:

 – Poduzetnici su okosnica globalne ekonomije, ali se tek odnedavno počinje ozbiljnije razmatrati njihovo mentalno zdravlje i rezistentnost. S obzirom na rasprostranjenost pandemije COVID-19, razumijevanje iskustva poduzetnika u ovim teškim vremenima kao i njihov pogled prema naprijed su krucijalni u očuvanju malih biznisa. Poduzetnički rad je veoma zahtjevan i, pored toga, ‘biti nečiji šef’ u vrijeme jedne ovakve krize uzrokuje dodatne stresove, koji ponekada ostaju i neprimijećeni u poduzetničkom poslu, iako je to vrijeme kada može doći i do pregrijavanja.

Globalni izvještaj sa ostalim nalazima može se preuzeti OVDJE, a informacije o globalnom timu istraživača koji su učestvovali u izradi studije su dostupni OVDJE.

Član Projektnog tima u ime Bosne i Hercegovine bio je prof. dr. Adnan Efendić, Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu.


Sviđa ti se objava? Podijeli je sa prijateljima!