Čak 50% studenata nezadovoljno korona-nastavom: “Ja sam upisao fakultet, a ne online kurs”

Hrvatska cgencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) u junu i julu putem elektroničkog uputnika sprovela je istraživanje ‘Izazovi u visokom obrazovanju za vrijeme pandemije bolesti COVID-19 i socijalne izolacije: iskustva i potrebe djelatnika visokih učilišta i studenata’.

U istraživanju je sudjelovalo ukupno 1114 studenata i 764 djelatnika visokih učilišta iz cijele Hrvatske, a rezultati su predstavljeni 30. septembra. Provedeno je s ciljem boljeg razumijevanja utjecaja izvanrednih okolnosti poput pandemije i socijalne izolacije na iskustvo studiranja i poučavanja – objašnjavaju iz AZVO-a, ističući kako se u anketi ispitivao čitav niz tematskih cjelina, od tehnoloških uvjeta studiranja u online okruženju tokom vanrednih okolnosti, kvalitete online nastave do opterećenje studenata i socijalno-psiholoških aspekata poučavanja u online okruženju, piše mojfaks.com

Jedan od zaključaka istraživanja pokazao je da polovina studenata (50%) smatra da je kvaliteta izvođenja online nastave kroz predavanja puno lošija i lošija nego prije karantene, a 38% djelatnika VU-a kvalitetu procjenjuje jednakom kao prije karantene. Također, većina studenata (57%) kao i većina djelatnika VU-a (54%) smatra kako je kvaliteta izvođenja online nastave kroz praktičnu i terensku nastavu puno gora nego prije karantene.

Negativnih iskustava je mnogo…

– Kada je počela online nastava niko nas nije pitao imamo li mogućnost slušanja takve nastave, imamo li laptop /računalo ili ga dijelimo s braćom i sestrama. Ovo, prema mojem mišljenju, nije prava edukacija. Ja sam upisao fakultet, a ne online tečaj”, komentirao je jedan student.

 – Nemoguće je u istom prostoru spavati, jesti, biti s obitelji, trenirati, odmarati, gledati filmove, pratiti nastavu i učiti. Postoji jako mali broj profesora koji uopće uspijeva studente ‘animirati’ tijekom online nastave, često je to isprazno gledanje u ekran i slušanje nebitnih informacija,” izjava je drugog studenta.

Također su dodali:

– Loša organizacija nastavnog osoblja, nezainteresiranost za prijenos nastavnog sadržaja studentima na zanimljiv način, loše napravljen nastavni materijali od strane profesora, teže usvajanje gradiva jer većina istoga nije objašnjena.

 – Profesori su odbijali staviti predavanja na stranice fakulteta, odbijali su držati vježbe i predavanja preko Zooma, Skypea itd.; pojedini profesori nisu htjeli održavati online ispite i ugrožavali su studente.

 – Zbog pandemije sam bio primoran vratiti se u svoje stalno prebivalište koje je udaljeno 250 km od mog studija. Internetska veza mi puca svako malo, ni jedno Zoom predavanje nisam bio u mogućnosti odraditi do kraja, a moje visoko učilište donijelo je odluku da će sva predavanja u bližoj budućnosti biti održana online. Ispisao sam se s faksa te sam u potrazi za poslom…

Ta i niz sličnih iskustava iznijeli su studenti visokih učilišta u provedenom istraživanju.

…ali ima i pozitivnih!

Ipak, nisu sva iskustva studenata negativna. Tako studenti kao pozitivne strane ističu, primjerice, brzinu i efikasnost, “odlično iskustvo, puno manje vremena potrošeno na putovanje s posla na faks, s faksa doma, slobodno dodatnih jedan sat dnevno”, mogućnost snimanja i ponovnog pregledavanja nastave i materijala, a osobito su zadovoljni bili vanredni zaposleni studenti od kojih neki ističu kako je “obrazovanje uz stalan posao i puno radno vrijeme teško uskladiti, međutim online situacija je puno pojednostavila navedeno”.

Iako dio studenata kritikuje angažman pojedinih nastavnika, djelatnici visokih učilišta uglavnom su zadovoljni online nastavom.

Tako kvalitetu izvedbe predavanja 38% djelatnika visokih učilišta procjenjuju jednakom kao prije karantene, čak 39 posto njih u nekoj mjeri boljom nego prije karantene, a svega 27% u određenoj mjeri lošijom nego prije karantene. Profesori uglavnom ističu kako su se, uprkos eventualnim početnih poteškoćama, brzo organizirali, neki ističu kako su studenti češće diskutirali i bili otvoreniji tokom online nastave nego u vrijeme klasične nastave, neki govore kako je prisustvo studenata bilo stopostotno, a drugi kako su u online nastavi bili vrijedni isti oni koji su takvi i u nastavi uživo u učionicama.

Izravni kontakt nezamjenjiv

Većina ipak ističe izravni kontakt sa studentima kao nezamjenjiv ne samo za kvalitetno odvijanje nastave i postignuće ishoda učenja, već i u smislu konzultacija, komunikacije i socijalizacije općenito s kolegama i nastavnicima. Dok dio nastavnika zaziva nastavak barem dijela kolegija u online okruženju, mnogi takav način rada smatraju neodrživim, ali i neadekvatnim na duži rok.

 – Kod kuće se gube neke informacije koje se ne mogu iščitati između redova, studenti su razvili sistem kako olako dobiti ocjene, sve se nekako razvodnilo. U posebnim prilikama normalno je raditi na daljinu, no s vremenom gubi se značajno na kvaliteti prenošenja i prihvaćanja znanja, prenosi svoje iskustvo jedan nastavnik, a 42% studenata kao i 44% djelatnika visokih učilišta izjasnilo se kako je mogućnost interakcije nastavnika sa studentima u virtualnom okruženju bila puno gora nego prije karantene.

Osjećaj tjeskobe kod polovine studenata

Svakako zabrinjavajući zvuči podatak da polovina studenata (50%) odgovara kako su se tokom studiranja u virtualnom okruženju osjećaji tjeskobe i depresivnosti javljali više i puno više nego prije karantene, a isto smatra i većina nastavnika (44 posto).

– Teško je raditi bez ikakve pomoći, sto-posto sam, kaže jedan djelatnik fakulteta, a polovina studenata odgovara kako ne zna za mogućnost korištenja psihološkog savjetovanja studenata unutar matičnog visokog učilišta.

Više od polovine studenata koji su sudjelovali u istraživanju (56%) ističe i kako je opterećenje studenata u online okruženju tijekom izvanrednih okolnosti bilo veće i puno veće nego prije karantene. Ipak 82% studenata i 86% nastavnika zadovoljno je razinom svojih digitalnih kompetencija.

A kako je s varanjem na ispitima?

Nešto manje od polovine studenata (44%) smatra kako je ocjenjivanje u virtualnom okruženju jednako objektivno i pouzdano kao i prije karantene.

Da je puno lošije i lošije drži 31%, a bolje i puno bolje svaki peti (20%) student. Oko polovine djelatnika koji su sudjelovali u istraživanju (52%) smatra da je ocjenjivanje studenata u virtualnom okruženju jednako objektivno i pouzdano kao i prije karantene. Da je puno gore ističe njih 32% dok ga isti broj nastavnika kao i studenata (20%) smatra boljim i puno boljim.

Općenito, bolja organizaciju online ispita i prevencija neetičnog ponašanja jedan je od elemenata u online nastavi za koje i studenti i nastavnici zazivaju poboljšanje.

– Ljudi su varali prije korone u ogromnim količinama, no s koronom sve te varalice su imale priliku još više varati, ali takvo ponašanje je i za očekivati od hrvatske mladeži, gdje se poštenje gleda kao nešto za ismijavati, ističe jedan student.