Napokon odgovor na pitanje zašto jednostavno ne možemo smisliti neke profesore. Ne radi se o tome da su nužno dosadni ili naporni nego su vas ‘zarazili’ svojim stresom.

Uzroci stresa pod kojim su studenti najčešće se traže u predmetu, opterećenju istim, teškim predavanjima i sličnim “boljkama” obrazovanja. No, prema novoj studiji koju je proveo Univerzitet Britanska Kolumbija, postoje dokazi da će se stres koji osjeća profesor/ica odraziti i na njegove/njene studente, prenosi mojfaks.com.

Naučnici su sakupili preko 400 primjera osnovnoškolaca i otkrili da je hormon stresa (kortizol) viši među onima kojima predaju emocionalno iscrpljeni ili “burnoutani” nastavnici. Ipak, prije nego kažete profesorima da svoj stres prenose na vas, prisjetite se da ste upravo vi možda razlog stresa pod kojim su vaši profesori!

Nije poznato što je bilo prvo: povišene razine kortizoa ili nastavnici koju su ‘sagorjeli’ jer smo se bavili samo poveznicom između učenika i nastavnika i cikličnim problemom prenošenja stresa u predavaonicama, rekla je Eva Oberle, glavna autorica studije.

No, bez obzira tko je započeo ovaj začarani krug “stresiranja”, svi se slažu da je on loš. Jer iako malo stresa može djelovati stimulativno na ljude, previše stresa može imati sasvim suprotan učinak. Ekstreman stres može uzrokovati glavobolje, depresije, zloupotrebu alkohola i droga, ali i brojne druge neželjene posljedice.

Iako je nova akademska godina još daleko (ljeto je tek započelo), poduzmite na vrijeme sve mjere smanjivanja stresa jednom kad predavanja ponovo započnu: dovoljno spavajte, vježbajte redovito, jedite uravnoteženo.

Zvuči banalno, ali upravo na ovim banalnim stvarima često pokleknemo.

(STUDOMAT.ba)