Više od 76.000 ljudi našlo bi posao u “zelenom” prijevozu a 10.000 života bilo bi spašeno ako bi veliki evropski gradovi uveli sistem javnog prijevoza biciklom kakav ima Kopenhagen, pokazalo je novo istraživanje. Uz Kopenhagen, dobre sisteme javnog prijevoza biciklom imaju i Amsterdam, Berlin i Ljubljana.
Koristi od uređenog gradskog prijevoza biciklom su višestruke – manje zagađenje zraka i trošenje goriva, dobrobiti po zdravlje ljudi od fizičke aktivnosti, manje buke i stradalih u saobraćajnim nesrećama. Gotovo 50 posto stanovnika Kopenhagena vozi na posao ili u školu biciklom, a 26 posto svih putovanja u tom gradu obavi se na biciklu, piše portal EurActiv.rs.
Sa Kopenhagenom jedino može mjeriti Amsterdam, gdje se 33% javnog prijevoza obavi biciklom. Po tom kriteriju dobro su pozicionirani i Berlin (13%) i Ljubljana (10%) dok se ostale zemlje uglavnom “vrte” oko 3%.
Izvještaj “Otključavanje novih mogućnosti” Regionalnog ureda za Evropu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Ekonomske komisije UN za Evropu (UNECE) prvi put je pokazao da je ulaganje u “zeleni i zdrav transport dobro ne samo za zdravlje i okoliš već i ekonomski unosno.
Direktorica Svjetske zdravstvene organizacije za Evropu Zuzana Jakan stoga poziva evropske vlade da investiraju u “zeleniji” prijevoz (koji manje zagađuje okoliš).
– Koristi od tih investicija su enormne i uključuju nova radna mjesta, zdravije ljude zahvaljujući fizičkim aktivnostima, manje povrijeđenih u saobraćajnim udesima, manje buke i bolji kvalitet zraka, istakla je Jakab.
U izvještaju se procjenjuje da bi u velikim evropskim gradovima moglo biti otvoreno 76.600 radnih mjesta uvođenjem sistema koji ima Kopenhagen.
Kako se navodi, ljudi bi se mogli zaposliti u maloprodaji i na održavanju bicikala, u nabavi opreme i odjeće za bicikliste, na području urbanog razvoja i novih shema mobilnosti.
Uz dobrobiti po okoliš i zdravlje ljudi, to bi značilo i poticaj lokalnoj ekonomiji.
Prema podacima iz izvještaja, zagađenje zraka, koje je uglavnom posljedica transporta, odnese gotovo pola miliona života godišnje, u saobraćajnim nesrećama pogine 90.000 ljudi svake godine, a izloženost prevelikoj buci s ulica pogađa gotovo 70 miliona ljudi.
Prijevoz ukupnoj emisiji plinova koji izazivaju efekte staklenika u Evropi i Sjevernoj Americi doprinosi sa 24%.
S obzirom da ne potiče fizičke aktivnosti, prijevoz je odgovoran i za gotovo milion smrtnih slučajeva godišnje.
Sveukupno troškovi povezani s neodrživim prijevozom mogu dostići 4 posto bruto domaćeg proizvoda (GDP) neke zemlje.
Procjenjuje se da bi Budimpešta, kada bi usvojila sistem prijevoza biciklom koji ima glavni grad Danske, godišnje sačuvala 298 života, London 542, Madrid 211, a Pariz 174.
– Učinkovit sistem javnog prijevoza ključan je za funkcioniranje modernih ekonomija. Međutim, prijevoz u velikoj mjeri zagađuje okoliš i šteti zdravlju. Zato se zalažemo za ‘smjelu’ Parišku deklaraciju i tražimo od vlada da ulažu u ‘zeleni prijevoz, kazala je Jakab.
Kako se navodi u izvještaju, kroz Parišku deklaraciju evropske zemlje “stvaraju novu viziju ‘zelene’ i zdrave mobilnosti i prijevoza za održivi život za sve, povezujući unapređenje zdravlja i održivosti sa socio – ekonomskom pravdom”.
Sve to će se poticati novim ciljevima i oruđima, uključujući novi prioritet integriranja prijevoza, zdravlja i okoliša u politike urbanog i prostornog planiranja.
Predviđeni su i paneuropski master planovi za promociju prijevoza biciklom, snaženje partnerstva s gradskim vlastima, organizacijama civilnog društva i istraživačima, mobilizacija mladih i njihovih organizacija.
Izvještaj je objavljen povodom Četvrtog sastanka na visokom nivou o saobraćaju, zdravlju i okolišu u organizaciji UNECE i Regionalnog ureda WHO za Evropu u Parizu od 14. do 16.aprila ove godine.