Foto: Klix.ba
Foto: Klix.ba

U razgovoru za portal Klix.ba kazao je kako mu je ova nagrada, koju je dodijelio tadašnji predsjednik Barack Obama, otvorila dosta vrata i da je dobio projekte koje bez nje sigurno ne bi.

– Kada dobijete ovu nagradu to je pokazatelj drugim agencijama i fondacijama da ja kao istraživač zavređujem njihovu pažnju. Smatram da je predsjednička nagrada početak mog stvarnog istraživanja, te širenja istraživačkog tima, rekao je Sejdić za Klix.ba.

Više inovativnosti u edukaciji
Mladi bh. stručnjak 1992. godine je zbog rata napustio svoju zemlju, a izbjeglički put ga je vodio od Hrvatske, preko Mađarske, te na kraju u Kanadu i SAD, gdje se specijalizirao u nekoliko oblasti i na kraju doktorirao. Ističe kako je glavna razlika između bh. i inozemnog sistema edukacije ta što se u zapadnim zemljama polaže više inovativnosti kod studentada i gaji maštovitost još od osnovne škole.

– To je bitna razlika. Studij Elektrotehnike je teoretski sličan u Sarajevu i Pittsburghu jer se uče stvari koje su bitne za elektroinžinjere. Ja sam završio u Kanadi gdje su se polagali i drugi predmeti kao što su biznis, menadžment i društvene nauke kako bi, nakon studija, imali što bolji pregled u kom polju bi afektirali naš inžinjerski rad, rekao je Sejdić.

Najteže prikupljanje sredstava
Kaže da, za razliku od evropskih zemalja, u Kanadi i SAD-u mu nije bilo teško da se uklopi niti se morao dokazivati jer je iz BiH.

– Kanada i SAD su otvorene za imigrante i imaju sistem prilagođavanje za osobe koje tu počinju život iznova i uklope se u sistem školovanja. Meni nije bilo teško. Veći je zahvat preseliti se u neke države unutar Evrope, kazao je mladi naučnik.

Za sve svoje projekte i istraživanja potrebno je da osigura sredstva, tako da svako istraživanje ispadne slično kao kreiranju firme. Sve ovisi od njega i njegove sposobnosti da najprije pronađe novac.

– Biomedicinski inžinjering je skup. Zahtjeva opremu, rad s pacijentima, eksperimentalne rezultate da se generišu i snimaju. Dosta vremena provedem tražeći sredstva i pišući grantove za privlačenje sredstava. Ja se svojim projektom bavim već 10 godina i mislim da ću i u narednih 10 jer je dosta kompleksan, kazao je Sejdić.

Naučna istraživanja napredovala u BiH
Na pitanje da li BiH danas ima sve potrebno za razvoj naučno-istraživačkog segmenta, kazao je da su stvari znatno bolje nego prije 10 godina, te da su istraživački radovi konkretniji i relevantiniji u svijetu.

– Možete se baviti naukom i u BiH, ne mora se uvijek ići vani. Profesor Damir Marjanović je jedan od vodećih forenzičara koji rješava slučajeve nestalih osoba iz SAD-a i Kanade, a on je u Sarajevu sve vrijeme. Možete uspjeti i u BiH samo morate biti dobri u tome što radite. Ponekad je potrebno da ljudi izađu van BiH i vide šta drugi rade, da se na stvara zatvoreni sistem. Mladi studenti trebaju putovati i prenositi znanja i iskustva u BiH. Bitno je da BiH ne kaska za nekim globalnim pokretima u nauci, naglasio je.

Rad iz ljubavi
Da bi bio uspješan potrebno je dosta rada, ulaganja i odricanja. Sejdić kaže kako nekada radi i po 12 sati dnevno i da je u suštini radoholičar, ali da se ovim poslom bavi iz ljubavi.

– Meni je ovo hobi. Ja ne idem na posao već idem da se bavim hobijem. Dosta radim, ali pokušavam naći vremena za odmor i druge aktivnosti koje nisu u vezi sa naukom da bih se odmorio. To radim uz dobar film, odlazak u restoran i sportske aktivnosti. Čovjek mora imati odvojen poslovni i privatni život da bi postigao što bolje rezultate na oba polja i važno je držati balans, poručio je Sejdić.

(Klix.ba)

Prethodni članakNajava: Omladinski program BHR1 #481
Naredni članakOpćina Novi Grad Sarajevo sufinansira zapošljavanje pripravnika

STUDOMAT je najveća internet zajednica studenata i mladih u regionu osnovana 2012. godine, namijenjena studentima i mladima u potrazi za informacijama o studiju i dodatnoj edukaciji, stipendijama, studentskim poslovima, smještaju i ostalim temama koje su interesantne studentima i mladima.