Azra Hodžić-Kadić: Bosanski jezik se uvodi kao izborni predmet na Univerzitetu u Beču

“Ovo će biti od velike koristi našoj djeci koja su rođena u Austriji, a ne koriste se dobro našim jezikom.”

 Azra Hodžić-Kadić: Bosanski jezik se uvodi kao izborni predmet na Univerzitetu u Beču

Svi studenti Univerziteta u Beču moći će od narednog, tj. ljetnog semestra, pored hrvatskog i srpskog, kao studijski ili izborni predmet birati i bosanski jezik, za što najveće zasluge ima profesorica u Centru za jezike ovog univerziteta Azra Hodžić-Kadić.

Kako je rekla profesorica Hodžić-Kadić, koja već 10 godina predaje hrvatski i srpski jezik na raznim visokoškolskim ustanovama, preko Instituta za strane jezike inicirala je da se u Centar za jezike uvede i bosanski jezik, jer je primijetila porast interesa studenata za izučavanje našeg jezika, što joj je dalo dodatnu motivaciju, piše Klix.

Genetski kod

 – Tokom predavanja hrvatskog jezika primijetila sam da ima puno studenata hrvatskog porijekla koji su rođeni u Austriji i slabo se koriste maternjim jezikom. U njima nekako proradi taj, kako ga ja zovem, ‘genetski kod’ i odjednom dobiju želju da nauče maternji jezik. Vjerujem da će tako biti i sa studentima bh. porijekla. Naravno, primjetan je interes za učenje bosanskog jezika i kod studenata Austrijanaca koji studiraju na raznim smjerovima sva tri ciklusa, kao i kod drugih studenata, kazala je Hodžić-Kadić.

Prednost uvođenja bosanskog jezika je, tvrdi Hodžić-Kadić, u tome što će biti i akreditovan sa tri ETCS boda, što, ako se uzme u obzir da neki predmeti nose jedan ili dva boda, nije malo.

 – Uz to, ovo će svakako biti od velike koristi našoj djeci koja su rođena u Austriji, a ne koriste se dobro našim jezikom. U Centru za jezike do sada su bili hrvatski i srpski jezik, a bosanski nije bio u ponudi, iako su ga studenti željeli učiti, kaže Hodžić-Kadić.

Integracijski proces

Navela je da smatra velikim uspjehom činjenicu da je bosanski jezik uvršten kao predmet na Univerzitetu u Beču, jer i zbog integracijskog procesa i poštivanja s naučne strane, bosanski jezik treba biti dio Centra za jezike ovog univerziteta u kojem se izučava 35 stranih jezika.

 – Iskreno, čudno je da do sada nije bilo mogućnosti za izučavanje bosanskog jezika, pogotovo ako uzmemo u obzir historijsku povezanost Austrije i BiH, kao i činjenicu da u Austriji živi blizu 250 hiljada bh. građana, navodi Hodžić-Kadić.

U svemu ovome, ističe profesorica, bilo je okolnosti koje otežavaju čitav proces uvođenja bh. jezika na Bečki univerzitet, koje su se najprije očitovale nepostojanjem adekvatnog nastavnog materijala.

Evropski standardi

 – Naime, ne postoje udžbenici za bosanski jezik, odnosno, ako i postoje, ne odgovaraju evropskim standardima. Udžbenici koji se proizvode u BiH, međutim, nisu koncipirani prema nivoima. Zbog toga sam prije dvije godine odlučila pokrenuti projekt “Otkrij bosanski”, u okviru kojeg će biti napravljeno pet udžbenika za bosanski jezik, podijeljenih po nivoima od A1 do C1 te dva gramatička priručnika. Svi ovi udžbenici su višejezični i sadrže upute na engleskom i njemačkom jeziku, zaključuje Hodžić-Kadić.

Na kraju razgovora profesorica Hodžić-Kadić posebno se osvrnula na činjenicu koliko je bitno da djeca u Austriji imaju mogućnost učiti maternji jezik u osnovnoj školi.

 – Apelujem da to iskoriste kao veliku šansu za budućnost. Itekako želimo sarađivati s maticom i to nam je od velikog značaja, jer upravo je naša matica kolijevka bosanskog jezika, istakla je Hodžić-Kadić.