Prilikom potpisivanja pristupa EU programu Horizont 2020, jedna od čelnica Delegacije EU u BiH Natalia Dianiskova rekla je da je sada do institucija BiH i akademske zajednice koliko dobro će provoditi ovaj program i koristiti se svim prilikama koje pruža Horizont 2020.
Šta za akademsku zajednicu Sarajevskog univerziteta znači ova prilika, odgovorio je rektor UNSA, prof. dr. Muharem Avdispahić, u intervjuu za sarajevsko “Oslobođenje”.
Univerzitet u Sarajevu je u nacionalnom kontekstu ograničen minimalnim izdvajanjima za nauku i istraživanje. Istraživački rad je sistemski zanemaren – nedovoljno se vrednuje i nedovoljno podstiče. Općenito se može reći da je stanje u oblasti naučnoistraživačkog i istraživačko-razvojnog rada u BiH zabrinjavajuće i da se veliko zaostajanje BiH u ovoj oblasti sve više reflektira na slabljenje konkurentnosti i produktivnosti privrede u BiH, te njene pozicije na regionalnom i globalnom tržištu.
[box type=”shadow”]Facebook: Univerzitet u Sarajevu – pratite aktuelnosti s vašeg Univerziteta![/box]
Značaj Okvirnog programa 8 je ogroman i za zemlje u mnogo boljem stanju od našeg. Horizont 2020 obezbjeđuje strukturalnu i programsku platformu, kao i resurse koji bi pojedinačnim institucijama bili nedostupni bez internacionalnog umrežavanja, jer su takve prirode i obima da bi se teško mogli crpiti iz nacionalnih fondova.
Šta za akademsku zajednicu Sarajevskog univerziteta znači ova prilika vrlo je jednostavno iščitati iz činjenice da je od 2009. do 2013. procent infrastrukturnih ulaganja u kadrove, opremu, zgrade UNSA opao za više od dva i po puta. U 2009. godini EU je u oblasti nauke i tehnološkog razvoja uložila cca 2 posto svog GDP-a, dok je BiH u istoj godini u oblasti nauke i tehnološkog razvoja uloženo ukupno (država, entiteti, kantoni) 0,08 posto GDP-a. Dakle, u najboljoj godini unutar posljednjih deset godina, ulagali smo 25 puta manje od evropskog prosjeka. A kupovna moć nije bila 25 puta manja, nego je bila 3 puta manja od prosjeka EU27.
U kakvom stanju akademska zajednica UNSA dočekuje Horizont 2020? Šta su njene kvalitete, a šta nisu?
– Jedini oslonac Univerzitetu u ovom času nalazi se u tradiciji međunarodne saradnje u oblasti istraživanja koja je živa u dijelovima naše akademske zajednice. U datim okolnostima, opisanim u odgovoru na vaše prvo pitanje, kao kuriozitet se javlja i posebnu pažnju zavređuje činjenica da se broj područja kompetencije UNSA koja bilježe relevantne svjetske naučne baze povećao sa 13 u 2011. na 21 u 2012. godini. Prema pokazateljima Elseviera, povećanje se najviše vezuje za pojavu novih istraživanja u kliničkim disciplinama, dok se područja matematike i fizike ističu nivoom kompetentnosti.
Više od 40 posto naučnih publikacija naših autora u 2013, u svim oblastima, nastalo je u saradnji sa autorima iz inostranih institucija, uz prosjek citiranosti 3.8 po publikaciji. Trend treba očuvati, obim značajno uvećati. Od presudnog je značaja internacionalizacija i slijeđenje standarda evropskog prostora visokog obrazovanja i evropskog prostora istraživanja pri uspostavi strukturiranih programa trećeg ciklusa. Redovite mjesečne promocije novih doktora nauka, uz čestitke i želje za uspjeh u daljem radu u pravilu završavaju i pozivom mladim istraživačima da svoje rezultate nastoje objaviti na mjestima koja su međunarodno relevantan pokazatelj kvaliteta istraživanja.
Asistentima treba bitno umanjiti opterećenje u nastavi da bi se mogli baviti istraživanjima. Mora se naći forma da doktoranti provode 3-4 godine samo u radu na istraživačkim projektima. Disertabilni projekti, pritom, ne mogu više ostati u tolikoj mjeri ograničeni na akademsku samoreprodukciju, nego se moraju snažno otvoriti ka potrebama ukupnog vanakademskog sektora. Naravno da godi znati da je UNSA jedini univerzitet na zapadnom Balkanu koji je učestvovao u svih 19 ponuđenih projekata unutar programa Erasmus Mundus u periodu od 2008. do sada. No, pokretljivost naših istraživača je još nedovoljna. Isuviše je prilika koje promiču neiskorištene.
Postoje li zbirni podaci o sadašnjim naučnoistraživačkim projektima profesora i ostalog osoblja sa Sarajevskog univerziteta? Kako oni sarađuju međusobno, kako sa drugim univerzitetima?
– Pregled međunarodnih istraživačkih projekata realiziranih na UNSA može se naći u Četvrtom samoevaluacijskom izvještaju Univerziteta u Sarajevu podnesenom u decembru 2013. U periodu 2008 – 2013. realizirano je po 16 takvih projekata na grupaciji društvenih nauka i grupaciji prirodno-matematičkih i biotehničkih nauka, 8 na grupaciji tehničkih, 5 na grupaciji medicinskih i 4 na grupaciji umjetnosti. Tokom 2013. na Univerzitetu je realizovano 99 istraživačkih projekata, od toga dvije trećine domaćih i jedna trećina međunarodnih. Broj projekata se povećava.
Često je riječ o vrlo složenim programskim strukturama koje nekada obuhvataju predstavnike i po dvadeset institucija iz isto toliko zemalja. U tom kontekstu, ovi projekti predstavljaju svojevrsnu riznicu ne samo za naučnoistraživački i umjetnički rad već i za jačanje kako međunarodne vidljivosti i prepoznatljivosti naše institucije kao cjeline, tako i razvijanje instrumenata i aktivnosti za jačanje tehničkih i operativnih kapaciteta i institucije i pojedinaca. Univerziteti su po svojoj izvornoj ideji mjesta koja ne poznaju granice, kao što ni potraga za znanjem ne poznaje granice, te je saradnja sa drugim visokoškolskim institucijama neupitna.
Da li se neka od članica UNSA već konkretno zainteresovala za programe iz Horizonta 2020?
– Među projektima iz 2013. na UNSA pet je projekata iz prethodnog Okvirnog programa 7 (najbolji rezultat u BiH) i 18 iz programa COST. Prirodno je da raste zainteresovanost članica za Horizont 2020. Primjerice, Elektrotehnički i Poljoprivredno-prehrambeni fakultet su već uključeni u određene projektne prijave dostavljene na tekuće konkurse.
Šta je osnovno što u odnosima između naše države i Univerziteta stoji na putu do boljih rezultata u ovoj oblasti?
– Osnovno je temeljno nerazumijevanje strateškog značaja ulaganja u nauku i istraživanje. Dok Srbija sa Evropskom bankom za razvoj ulaže 400 miliona eura u istraživačku infrastrukturu tokom četiri godine, dotle Federalno ministarstvo za nauku i obrazovanje, kao svijetao primjer, izdvajajući za naučnoistraživački rad više od 50 posto svog operativnog budžeta, u mogućnosti je podržati istraživanje na UNSA tek sa prosječno 320 KM po istraživaču tokom 2014. godine (ako i kada taj novac stigne). Mi ćemo, kao država, uskoro ulagati u opremanje drugih jer ne ulažemo u vlastite kapacitete.
Nećemo moći biti u prilici povući sredstva koja će BiH biti obavezna izdvojiti kao ulaznicu u regionalne programe, jer naše istraživačke institucije zbog neadekvatnih ulaganja neće biti konkurentne na natječajima kojim će se odobravati projekti finansirani iz tih sredstava.
Ratna razaranja (materijalna) na UNSA procijenjena su na oko 300 miliona dolara. U međuvremenu, dug države je narastao na više od 10 milijardi KM a da ništa nije učinjeno na izgradnji i opremanju Kampusa Univerziteta u Sarajevu.
Generacije koje će čitav radni vijek vraćati taj dug imaju pravo na bolje uslove za obrazovanje i osposobljavanje za rad. Budućnost nije u eventualnim usitnjenim istraživačkim centrima po iole uspješnim privrednim subjektima, nego u opremanju i osposobljavanju UNSA da zadovolji takve potrebe privrede i vanakademskog sektora.
Prilikom nedavne posjete Komisije domaćih i međunarodnih eksperata u okviru procesa akreditacije UNSA, na sastanku posvećenom ishodima učenja i kompetencijama koje se stiču odgovarajućim studijskim programima, učestvovali su predstavnici privrede i prakse: BH Telecoma, Elektroprivrede, Energoinvesta, Bosnalijeka, Suda BiH, Sarajevo Film Festivala, Sarajevo-šuma, Vinner projecta. Uz brojne primjere uspješne saradnje s našim fakultetima i akademijama, ukazali su i na teškoće koje Zakon o javnim nabavkama postavlja za obuhvatniju i direktniju saradnju s UNSA.
Da bi se UNSA osposobio za potpuniju ulogu u cjelini društvenog razvoja, pored novog modela budžetskog finansiranja neophodna je uspostava sistemskih poticaja u obliku uvođenja poreskih olakšica za ulaganja u razvoj Univerziteta, davanja prednosti Univerzitetu pod jednakim uslovima u poslovima studija, analiza, razvojnih projekata, uvođenja univerzitetske klauzule u tendere kojom bi angažovanje univerzitetskih kapaciteta donosilo ponuđaču dodatne bodove. Oslobađanju kreativne energije UNSA na dobrobit šire zajednice vidno bi doprinijelo osiguranje primjene Bečke konvencije pri realizaciji međunarodnih projekata.
Da li se na Univerzitetu već obavljaju neke aktivnosti vezane za učešće u Horizontu 2020?
– U saradnji sa Ministarstvom civilnih poslova BiH i Evropskom komisijom, na UNSA je održana serija seminara usmjerenih na jačanje kapaciteta za uspješan odziv na pozive i inicijative unutar evropskih programa. Nekoliko desetina nastavnika, saradnika, privrednika bili su polaznici ovih seminara. Oni koji posjeduju iskustvo učešća u nekom od ranijih okvirnih programa, dobili su cjelovit uvid u to koje nove mogućnosti nudi Horizont 2020.
Za one koji prvi put iskazuju interes, ovo su bile prilike da prepoznaju koja vrsta projekata je odgovarajuća za njihovu akademsku oblast i istraživanja kojim se žele baviti. U dva turnusa, evropski eksperti bili su dostupni svim zainteresovanim za pružanje vrlo konkretne pomoći pri izradi potencijalno uspješnih aplikacija.