Foto: Ilustracija
Foto: Ilustracija

Više od 50 posto ispitanika tvrdi da nekoliko puta u sat vremena provjeri je li im se neko javio, a 11 posto tvrdi da provjerava mobitel svakih nekoliko minuta. Treba uzeti u obzir da se tu radi o svjesnim i aktivnim provjeravanjima. Notifikacije koje stižu, a koje se ne provjeravaju odmah također utječu na količinu ometanja.

Dan Ariely za Wired piše da nas tehnologija sve više ometa jer putem nje ostvarujemo pristup sve većoj količini sadržaja. Velika količina aplikacija stalno nam se javlja i traži od nas da konzumiramo njihov sadržaj. Onda su tu SMS poruke, emailovi i pozivi. Zamislite tek kako je to kada još pritom sjedite za računarom.

Ariely ovaj fenomen identificira kao ekonomiju ometanja te se pita: ima li ometanje vrijednost i pod kojim uslovima te koliko ta ometanja koštaju?

Notifikacije se mogu činiti bezazlenima, ali postoji sve više dokaza da ta ometanja puno koštaju, odnosno da koštaju više nego što smo svjesni.

Nedavna studija objavljena u časopisu The Journal of Experimental Psychology pokazala je kako mobilne notifikacije utječu na rad, čak i u situacijama kada ne prekidamo radnju koja već traje da bismo se pozabavili notifikacijom.

Od učesnika studije tražilo se da završe zadatak koji uključuje uočavanje predmeta i stiskanje dugmeta svaki put kada je taj predmet bio broj od jedan do devet, osim kada je to bio broj tri. Predmeti su učesnicima pokazivani otprilike svake sekunde te se mjerila njihova reakcija. Učesnici su tokom studije morali odložiti svoje mobitele te ih nisu smjeli dirati sve do kraja provođenja studije. Bez znanja učesnika, istraživači su neke od njih zvali na mobitel, drugima su slali SMS poruke dok treću skupinu nisu ometali.

Rezultati istraživanja pokazali su da su obje skupine ljudi koje su istraživači ometali bile sklonije greškama. Pad u efikasnosti između onih koje se zvalo i onih kojima su se slale SMS poruke bio je otprilike jednak.

Naravno, u pravom svijetu je situacija još gora jer ometanja uzrokuju prekid glavne radnje što u ljudima puni glavu s mislima koje najčešće nisu povezane s ‘mislima nevažnima za izvršavanje zadatka’, tačnije trenutnog zadatka. Nadalje, istraživanje je pokazalo da težnja ljudi da nadoknade izgubljeno vrijeme rezultira stresom i frustracijama.

Kako se email uklapa u ovu priču? Ariely tvrdi da je vrijeme da se napusti uvriježena praksa rukovanja emailovima koja podrazumijeva provjeravanje svakog emaila koji stigne kao da zahtjeva hitan odgovor. Istraživanje koje je Ariely proveo u svojoj studijskoj grupi na Univerzitetu Duke utvrdilo je da zapravo ima vrlo malo emailova koji zahtijevaju hitan odgovor.

Primatelji emailova su rekli da samo 12 posto poruka zahtjeva čitanje i odgovor u roku od pet minuta, dok čak 35 posto emailova nije uopšte trebalo biti poslano, odnosno osobe kojima su poslani ih nisu morali niti vidjeti.

Ariely stoga smatra da notifikacije treba eliminisati jer ćemo tako biti koncentrisaniji na poslove koji zahtijevaju našu punu pažnju, ali manje napeti.

– Trebamo jednostavno prihvatiti činjenicu da nisu svi emailovi stvoreni jednaki i da nisu sva ometanja korisna. Uzmu li se u obzir ekonomske implikacije ometanja, smatram da je vrijeme da se poduzme nešto, zaključio je Ariely.

(Jutarnji.hr)