Slični su gubici doveli do porasta populističkih pokreta i u raznim drugim zemljama. Ekonomisti širom svijeta predviđaju gubitke poslove zbog sve većeg korištenja umjetne inteligencije (UI), robotike i ostalih tehnologija. Jedino još nije jasno je koliko bi se to brzo moglo dogoditi.
Art Bilger, investitor i član odbora Univerziteta Pennsylvanija, tvrdi – pozivajući se na nedavnu studiju Oxforda – da će sve razvijene nacije u sljedećih 25 godina izgubiti do 47% poslova.
GLEDAJ STUDOMAT.TV
TVoj vodič kroz studentski život!
Kako bi se borio protiv “strukturalne nezaposlenosti”, Bilger je oformio neprofitnu organizaciju Working Nation. Njen je cilj upozoriti javnost i stvoriti planove kako bi se zaštitili od ovog zabrinjavajućeg trenda. Cijeli koncept zaposlenja će se promijeniti, a to se ne može zaustaviti.
Mehanizacija oduzima poslove
Mehanizacija nam oduvijek uzima poslove. Mehanički tkalački stan je tkalcima oduzeo posao. Ali je i stvorio nove poslove: mehaničari, radnici, itd. Početkom dvadesetog stoljeća automobili su kovače ostavili bez posla. Kome još trebaju potkove? Ali uskoro su postali mehaničari.
Ovaj novi trend je ipak drugačiji. Do 2034. godine većina poslova srednjeg nivoa bit će zastarjela. Čini se da će tehnološka revolucija izbrisati srednju klasu. Kompjuteri će jeftinije moći obavljati zadatke od ljudi te će biti i učinkovitiji.
Računovođe, doktori, advokati, učitelji, birokrati i finansijski analitičari, trebaju biti na oprezu – njihovi poslovi nisu sigurni. The Economist piše da će kompjuteri moći analizirati tone podataka i donositi finansijske ili medijske odluke. Bit će manja vjerovatnost prevare ili krive dijagnoze, a sam će proces biti učinkovitiji.
Mehanizacija i kompjuterizacija ne mogu prestati. Mentalni je sklop sljedeći – ostale će zemlje zbog tehnologije biti u prednosti, tako da i naša zemlja to mora koristiti.
Univerzalni temeljni prihod
Bilger smatra da ovaj problem već dugo traje. Jedno od predloženih rješenja je univerzalni temeljni prihod. Nakon toga bi programi prekvalifikacije mogli pomoći ljudima da se ponovo zaposle. Moguće je da bi to moglo dovesti do procvata čovječanstva, jer bi se umjesto potjere za novcem ljudi mogli fokusirati na svoje strasti.
Bilger je u nedavnom intervjuu iznio potrebu da se ponovno obuče sredovječni radnici kako bi mogli sudjelovati u ekonomiji. Alternativa je da ih se zanemari. Priznao je da su mnogi sredovječni radnici skeptični oko vraćanja u učionice, ali smatra da je to neophodno.
Problem današnjice nije u tome da nema dovoljno poslova, već da nema dovoljno radnika s vještinama potrebnima da bi se dostupne pozicije popunile.
Da li bi oni koji voze, npr. taksisti, mogli naći svoju poziciju u novoj ekonomiji, kad samovozeći auti postanu sveprisutni? U stvari niko ne zna odgovor na to pitanje. Kao i sa svakom velikom promjenom u društvu, bit će dobitnika i gubitnika. Ova tačka preokreta vodi ili do pragmatične utopije ili potpunog društvenog preokreta. Najvjerovatnije će biti nešto između.