Učenje na prvoj liniji: Studenti volonteri u domovima zdravlja Sarajeva

Studenti u Sarajevu žele pomoći ljekarima u ovim teškim uslovima rada.

 Učenje na prvoj liniji: Studenti volonteri u domovima zdravlja Sarajeva

Sara Bečiragić želi obući zaštitno odijelo, staviti masku, rukavice i cijeli dan biti na raspolaganju građanima Sarajeva, piše slobodnaevropa.org. Ova studentica druge godine Fakulteta zdravstvenih studija u Sarajevu prijavila se da volontira na jednom od trijažnih punktova u sklopu domova zdravlja na području Kantona Sarajevo (KS).

 – Ovo nije obično volontiranje, ovo je neizmjerna pomoć, našim kolegama zdravstvenim radnicima, ali ujedno i ogroman doprinos u prevazilaženju trenutne situacije iz koje želimo što prije izaći, kaže Sara u izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Ne plaši se, jer kako kaže, svi studenti volonteri dobiće zaštitnu opremu.

 – Mi bismo trebali raditi na beskontaktnim punktovima, u kojima se radi mjerenje temperature pacijentima, te uzimanje podataka o tome da li su negdje putovali ili bili u kontaktu sa zaraženom osobom, navodi Sara neke od poslova koje bi studenti trebali raditi.

Više od 60 studenata Fakulteta zdravstvenih studija u Sarajevu prijavilo se da volontira u trijažnim punktovima domova zdravlja u Sarajevu.

Na području Kantona Sarajevo (jednog od deset kantona u Federaciji BiH) postoji devet domova zdravlja, od čega su četiri koja se nalaze u Gradu Sarajevu.

Kanton Sarajevo je sastavljen od Grada Sarajeva (četiri općine- Centar, Novi Grad, Novo Sarajevo, Stari Grad) i pet susjednih općina (Ilidža, Ilijaš, Hadžići, Trnovo, Vogošća)

Inicijativa zbog pogoršane epidemiolške situacije

U Bosni i Hercegovini u posljednja 24 sata registrovano je novih 1.495 slučajeva zaraze korona virusom, a preminulo je 30 osoba kod kojih je potvrđeno prisustvo virusa, saopšteno je iz nadležnih entitetskih institucija.

U Federaciji BiH umrla je 21 osoba, a u Republici Srpskoj 9 osoba.

Najveći broj zaraženih danima ima Kanton Sarajevo, zbog čega je Asocijacija studenata Fakulteta zdravstvenih studija pokrenula 25. oktobra inicijativu da se studenti volonterski uključe i pomognu budućim kolegama.

 – Bili bi im sigurno od jedne velike pomoći, jer svi su oni na izmaku snaga, kaže za RSE predsjednik Asocijacije Nemanja Jovičić.

I Nemanja, student treće godine Fakulteta zdravstvenih studija će biti jedan od volontera. Straha nema.

Pored pomoći zdravstvenim ustanovama, Nemanja kaže kako će volonterski rad koristiti i studentima, jer zbog pandemije korona virusa, mjesecima nisu imali praktičnu nastavu.

 – Klinički centar Univerziteta u Sarajevu još uvijek nije uspostavio praktičnu nastavu na fakultetima grupacije medicinskih nauka, tako da ovo volontiranje će nam pomoći da steknemo jedno novo praktično iskustvo i da budemo pravi profesionalci iz ove oblasti, kaže Nemanja Jovičić.

Jovičić napominje da će svi studenti dobiti certifikat za učestovanje u ovom programu, te da će im se obavljeno volontiranje priznati kao stručno osposobljavanje.

Volontiranje počinje u prvoj polovini novembra?

Studenti se nadaju da bi najkasnije od 9. novembra trebali početi sa radom. Čeka se potpisivanje ugovora između Javne ustanove (JU) Domovi zdravlja Kantona Sarajevo (KS) i dekanese Fakulteta zdravstvenih studija.

 – Svaka pomoć nama je dobrodošla, kaže direktor JU Domova zdravlja KS Muhamed Ahić za RSE.

On navodi kako bi studenti radili na trijažnim punktovima, uglavnom, administrativne poslove, koje medicinskim radnicima oduzimaju puno vremena.

 – Onda se uposlenici ne bi morali baviti tim administrativnim poslovima, nego bi se posvetili više pacijentima, kaže Ahić.

Prema postojećoj organizaciji rada u JU Domovima zdravlja KS svakodnevno u prosjeku od sedam, u manjim ambulantama, do 30, u domovima zdravlja, zdravstvenih tehničara bude angažovano na radu u trijažnim punktovima.

 – Trijažni punktovi su od početka pandemije prvi kontakt sa pacijentima. Tu se, pored uzimanja informacija za takozvani anketni epidemiološki list i mjerenje temperature, izdaju uputnice, otvara ili produžuje bolovanje, izdaju recepti za lijekove, objašnjava za RSE medicinska sestra u Domu zdravlja Vogošća, nedaleko od Sarajeva, Mubera Šahinagić.

Pored trijažnih punktova, kaže ona uspostavljeni su i centri za pozive (call centri) na kojima rade medicinske sestre, koje kontaktiraju sa zaraženima, suspektnima i ostalim pacijentima.

 – Morate znati da smo i mi samo obični ljudi, koji se razbole, zaraze, moraju na bolovanje, kaže Šahinagić.

Kako kaže u domovima zdravlja dnevno bude oko 2.000 pacijenata, te svakom od njih mora se izmjeriti temperatura, te izvršiti anketiranje o epidemiološkom statusu. Stoga bi im, tvrdi, pomoć studenata dobro došla, jer najviše vremena se potroši upravo na te poslove.

 – Tada bi starije, iskusnije kolege mogle da obavljaju glavni dio posla. Tako da bi to bio veliki doprinos za poboljšanje pružanja zdravstvenih usluga, ali i brzinu, kaže Mubera Šahinagić.

Zdravstveni sistem je, prema mišljenju epidemiologa Željka Lera, višemjesečnom borbom sa pandemijom COVID-19, “iscrpljen u cijelosti”.

 – Nema popune stručnog kadra, a veliki broj zdravstvenih radnika je također zaražen, što se u datom momentu može pokazati ključnim u daljnjem upravljanju krizom, ističe on.

Prema njegovim procjenama, ukoliko se ovakvo stanje nastavi i ne obezbijede nove, “svježe snage zdravstvenih djelatnika svih profila”, situacija neće biti dobra.

Zdravstveni radnici su u više navrata apelovali na predstavnike vlastu da omoguće prijem novih radnika.

Prema evidenciji Službe za zapošljavanje Kantona Sarajevo (KS) iz augusta ove godine, 694 medicinskih sestara nalazi se na birou.

Zbog moratorija na zapošljavanje u ustanovama, preduzećima, upravnim i nadzornim odborima javnih institucija i ustanova, koje je Skupština Kantona Sarajevo izglasala 28. septembra, nije bilo dozovoljeno zapošljavanje.

Na sjednici koja je održana 28.oktobra, zastupnici su trebali glasati o izmjenama i dopunama donesenog zaključka. Međutim, zbog nedostatka kvoruma sjednica je prekinuta.

Kako je navedeno u materijalima, koji će se naći pred zastupnicima u Skupštini KS, iz zaključaka o zabrani zapošljavanja izuzimaju se, između ostalih, i zdravstveni radnici (u zdravstvu i ustanovama socijalne zaštite), psihoterapeuti i psiholozi u zdravstvenim ustanovama i ustanovama socijalne zaštite.

Očekuje se da će se o izmjenama i dopunama Odluke o moratoriju za zapošljavanje u javnim ustanova i institucijama zastupnici izjasniti na jednoj od narednih sjednica.