U regionu ništa bolje stanje: Na pojedine fakultete niko nije upisan

Pored devet studija bez ijednog upisanog, imaju četiri studijska programa s jednim studentom na prvoj godini.


Foto: Envato
Foto: Envato

Devet javnih univerziteta – jedan univerzitet i osam fakulteta, među kojima su četiri zagrebačka, ove godine nije uspjelo upisati ni jednog studenta na pojedine studije, a ukupan broj studijskih programa s nula ili do tri upisana studenta ove se godine u Hrvatskoj popeo na 40. Prije dvije godine takvih je studija bilo 29, a prošle godine 31.

Prema odnosu upisne kvote i broja neupisanih predvodnik je redovni stručni studij Poljoprivreda krša – stočarstvo krša, koji u Kninu izvodi javno Veleučilište Marko Marulić. Po službenoj statistici koju je Jutarnjem ustupila Agencija za nauku i visoko obrazovanje, planirali su upisati 30 studenata, no upisanih je nula. Paralelno, na studiju Poljoprivreda krša – biljna proizvodnja s istom upisnom kvotom dobili su tri studenta. Na ‘Maruliću‘ imaju i dva stručna studija s po dvoje novoupisanih, iako su ih planirali upisati 60 (na Prehrambenu tehnologiju), odnosno 40 (na studij Trgovinsko poslovanje s poduzetništvom).

GLEDAJ STUDOMAT.TV

TVoj vodič kroz studentski život!

Nedostatak interesa studenata za pojedine programe nije nova pojava, kao ni to da niz godina neki od njihovih nositelja ‘konkuriraju‘ s istim studijima i, uglavnom, jednakim kvotama, kao da se baš ništa čudno ne događa. Posljedica ovakve upisne politike jest da je od 40-ak hiljada slobodnih mjesta nakon dva upisna roka ostalo nepopunjeno 10 800.

Dvije godine na nuli

Rezime stanja temeljen na podacima Agencije (prema kriteriju studija s kvotom od deset i više upisnih mjesta) sljedeći je,

Osim devet studija bez ijednog upisanog, imamo četiri studijska programa s jednim studentom na prvoj godini, 17 studija s dva studenta te njih deset s tri brucoša.

Navedeni studiji kap su u moru ostalih s visokim brojevima nepopunjenih mjesta. Agencija za nauku evidentirala je 26 studijskih programa raspoređenih po Hrvatskoj s ukupno više od 2000 praznih mjesta, prenosi posao.hr.

Tu su predvodnici ekonomski fakulteti u Zagrebu, Osijeku i Puli, a slijede studiji prava, ugostiteljstva, poljoprivrede, inženjerstva okoliša, tekstilne tehnologije, filozofsko-teološki studij, strojarstvo, prehrambena tehnologija… Primjeri s 50 i više praznih mjesta vidljivi su i u Karlovcu, Križevcima, Varaždinu, Opatiji, Sisku, Čakovcu, Kninu.

Demografija i tržište

U Ministarstvu znanosti i obrazovanja ističu kako je uzrok enormnog broja nepopunjenih mjesta u demografiji, odnosno manjku maturanata, ali i nedovoljnoj usklađenost pojedinih studija s potrebama tržišta.

Postoje li pojedini studiji zbog nastavnika? Zašto se upis na njih ne ‘zamrzava‘; jesu li uopće potrebni? Uostalom, zašto javni fakulteti ne prate demografske trendove s obzirom na to da ovakvo stanje ima utjecaja i na državni proračun?

Iako se na neke studijske programe upisuje minimalni broj studenata, fakulteti financiraju njihovo izvođenje iz vlastitih sredstava. Dakako, nepopunjenost studijskih programa odražava se na državni proračun. U pitanju je ispunjenje radnih obaveza nastavnika. Nastavnici koji su zaduženi za predavanja na studijima koji nisu popunjeni u dovoljnoj mjeri da bi se mogla održavati predavanja su zaposlenici koji nemaju ispunjenu normu rada u nastavi. Imamo situaciju da se troše proračunska sredstva na plaće takvih nastavnika, a istovremeno se na drugim visokim fakultetima koja imaju popunjenost kvota ne može odobriti novo dodatno radno mjesto nastavnika na deficitarnim studijskim programima,  komentariše državni tajnik Ivica Šušak i dodaje da je na upraviteljima fakulteta da provode zakonitost poslovanja svojih ustanova.