Tolstojeva tajna za sretan život

Možemo dosta naučiti o umjetnosti življenja iz Tolstojevog romana Rat i mir, koji vjerno prikazuje ljudsku taštinu i ludost, seksualnu ljubomoru i porodične odnose. Ali takođe možemo dosta naučiti i iz života samog romanopisca, kaže Roman Krznarić.


Foto: BUKA
Foto: BUKA

Tolstoj (1828-1910) je bio pripadnik ruskog plemstva, a njegova porodica je posjedovala veliko imanje i stotine sluga. Rane godine mladog plemića bile su ispunjene razvratnošću, nemoralom i nasiljem.

– Ubijao sam ljude u ratovima i izazivao ih na dvoboje kako bi ih ubio. Gubio sam na kartama, izrabljivao seljake, osuđivao ih na kazne, živio raskalašeno, varao ljude …tako sam živio deset godina, napisao je on.

Ali on je postepeno odbacio svoj dekadentni način života, kao i naslijeđena uvjerenja o svom aristokratskom porijeklu, usvajajući radikalni, nekonvencionalni svjetonazor koji je šokirao njegove savremenike. Kako nam njegovo životno putovanje može pomoći da preispitamo vlastitu filozofiju života? Pročitajte u nastavku…

1. Budite otvorenog uma

Jedan od Tolstojevih najvećih talenata bila je njegova sposobnost i spremnost da promijeni svoj stav na osnovu novih iskustava. Užasno krvoproliće kojem je svjedočio dok je ratovao u ratu na Krimu 1850-ih godina pretvorio ga je u pacifistu. Godine 1857. nakon što je vidio javno pogubljenje giljotinom u Parizu – nikada nije zaboravio tupi udarac odrubljene glave kada je pala u kutiju – postao je ubijeđeni protivnik države i njenih zakona, vjerujući da su vlade ne samo brutalne, već suštinski u službi bogatih i moćnih. “Država je zavjera,” napisao je jednom svom prijatelju. “Od sada nikada neću služiti nijednoj vladi nigdje.” Tolstoj je bio na putu da postane anarhista. On bi bio prvi koji bi nas ohrabrio da preispitamo fundamentalna uvjerenja i dogme uz koje smo odrasli.

2. Gajite empatiju

Tolstoj je pokazivao neuobičajenu sposobnost za empatiju, stavljajući se u položaj ljudi čiji životi su bili drastično različiti od njegovog. Tokom 1860-ih, ne samo da je obukao seljačko odjelo, već je počeo i raditi zajedno sa emancipovanim radnicima na svom imanju, orući polja i popravljajući njihove domove vlastitim rukama. Za plemića plave krvi, ovakve ponašanje bilo je nevjerovatno. Iako je tu nesumnjivo bilo paternalističkog odnosa, on je uživao u društvu seljaka i svjesno se klonio književnih i aristokratskih elita u gradovima. Tolstoj je vjerovao da nikada ne možeš razumjeti život drugih ljudi dok ga sam ne iskusiš.

3. Učinite nešto za druge

On se takođe razlikovao od drugih pripadnika više klase zbog toga što je preduzimao konkretne aktivnosti kako bi olakšao težak život drugim ljudima, što se najbolje vidi iz njegovog rada na pružanju pomoći gladnima. Nakon propale žetve 1873. godine, Tolstoj je prestao pisati Anu Karenjinu na godinu dana kako bi organizovao pomoć gladnima, kazavši tom prilikom jednom rođaku: “Ne mogu se odvojiti od živih stvorenja, kako bih se bavio izmišljenima.” Njegovi prijatelji i porodica su mislili da je suludo da jedan od najboljih romanopisaca na svijetu ostavi jedno od svojih remek djela po strani. On je to ponovo učinio 1891. godine kada je zavladala glad, radeći dvije godine u javnim kuhinjama i prikupljajući novac. Možete li danas zamisliti najbolje prodavanog pisca kako ostavlja po strani svoju najnoviju knjigu kako bi dvije godine radio kao humanitarac?

4. Ovladajte vještinom jednostavnog življenja

Nakon mentalnog sloma krajem 1870-ih godina, Tolstoj je odbacio svu organizovanu religiju, uključujući i Pravoslavnu crkvu uz koju je odrastao. Prihvatio je revolucionarnu granu hrišćanstva zasnovanu na duhovnom i materijalnom uzdržavanju. Prestao je da pije i puši i postao je vegetarijanac. Takođe je inspirisao stvaranje utopijskih zajednica u kojima se živi jednostavno i samostalno i gdje je sva imovina zajednička. Ove zajednice su se proširile po svijetu i inspirisale Gandija da osnuje ašram 1910. godine koji je nazvan Tolstojeva farma.

5. Čuvajte se svojih kontradikcija

Ovaj novi, jednostavniji život imao je svoje borbe i kontradikcije. Tolstoj je poznat po tome što je propovijedao univerzalnu ljubav, a ipak se stalno svađao sa svojom ženom. Pored toga, apostol jednakosti nikada nije bio u stanju da u potpunosti napusti svoje bogatstvo i privilegovani način života. Živio je do duboke starosti u ogromnoj kući sa slugama. Ali početkom 1890-ih uspio je – protivno željama svoje porodice – da se odrekne autorskih prava na veliki dio svog književnog opusa, žrtvujući pravo bogatstvo. Imajući u vidu privilegovanu poziciju sa koje je Tolstoj započeo svoj život, njegovu ličnu transformaciju, iako ne potpunu, on ipak zaslužuje naše divljenje.

6. Naučite neki zanat

Tolstoj je shvatio da je postizanje ravnoteže između uma i tijela esencijalni dio njegovog kreativnog procesa. Ne samo da je redovno ostavljao olovku kako bi vodio konja sa plugom za oranje preko polja, već je držao kosu i žagu naslonjene na zid pored svog radnog stola. U posljednjim godinama svog života, kada su pisci i novinari dolazili da odaju poštovanje bradatom mudracu, uvijek bi se iznenadili kada bi našli jednog od najpoznatijih pisaca na svijetu nagnutog nad obućarskim alatom kako pravi par čizama. Da je Tolstoj danas živ, on bi sigurno savjetovao da naučimo neki zanat radije nego da trošimo toliko slobodnog vremena na twitovanje i slanje sms-ova.

7. Proširite svoj društveni krug

Najvažnija životna lekcija od Tolstoja jeste da shvatimo da je najbolji način da preispitamo svoje pretpostavke i predrasude i razvijemo nove načine posmatranja svijeta tako što ćemo se okružiti ljudima čiji se stavovi i stil života razlikuju od naših. U Vaskrsenju, on ističe da se većina ljudi – bilo da su političari, poslovni ljudi ili lopovi – “instinktivno drži kruga ljudi se kojima dijele iste poglede na svijet i mjesto u njemu “. Zaštićeni unutar grupe sebi sličnih ljudi, možemo misliti da je sasvim normalno i opravdano imati dvije kuće ili se protiviti istospolnom braku ili bombardovati zemlje na Bliskom Istoku. Ne možemo uvidjeti da su takvi stavovi možda perverzni, nepravedni, netačni jer smo unutar kruga sličnih ljudi. Izazov je raširiti svoja krila i provesti vrijeme u razgovoru sa onima čije se vrijednosti i iskustva razlikuju od naših. Naš najvažniji zadatak, Tolstoj bi nas savjetovao, jeste da putujemo van granica tog kruga.

(bbc.com; Buka.ba, Milica Plavšić)


Sviđa ti se objava? Podijeli je sa prijateljima!

STUDOMAT
STUDOMAT je najveća internet zajednica studenata i mladih u regionu osnovana 2012. godine, namijenjena studentima i mladima u potrazi za informacijama o studiju i dodatnoj edukaciji, stipendijama, studentskim poslovima, smještaju i ostalim temama koje su interesantne studentima i mladima.