Iako nema zvaničnih podataka za BiH koliko djece napušta školovanje, procjene govore da taj broj svake godine raste. Osnovni razlozi za napuštanje su siromaštvo, preseljenje, ali i sklapanje brakova.
Iako nema zvaničnih podataka za BiH koliko djece napušta školovanje, procjene govore da taj broj svake godine raste. Osnovni razlozi za napuštanje su siromaštvo, preseljenje, ali i sklapanje brakova.
Moglo bi se reći da u BiH postoji gotovo univerzalno osnovno školovanje, sa jednakim mogućnostima za sve. Ipak, svake godine raste broj djece koja napuštaju školu iz različitih razloga. Neki od njih, ali i najčešći, su siromaštvo, preseljenje ali i nerijetko sklapanje brakova.
Psiholog u Tehnološkoj školi u Banjaluci Jelena Cvijetić kaže da djeca napuštaju školu, a razlozi su loše vladanje, preseljenje učenika, pa do siromaštva: “U 2011/12 ukupno je 12 učenika napustilo školu. Tri učenice su se udale, četiri učenika zbog bolesti, jedan učenik je prešao u drugu školu i tri učenika su samovoljno napustila školu, dok se jedan preselio u Italiju”.
Kreću putem koji nije ispravan
Cvijetićeva kaže da je kroz razgovor sa djecom stekla utisak da je siromaštvo veliki razlog napuštanja škole ali da krivicu snose i roditelji koji malo pažnje posvećuju djeci: “Kod nas u školi imamo dosta djece koja su iz okolnih mjesta, lak su plijen za lokalne `face` i onda ih oni privuku, odu u kafić, odvlače ih od škole, skrenu putem koji nije ispravan i najčešče napuste školu. Nekada uspijemo da iz izvučemo i vratimo”.
Radmila Jusović, direktorka Centra za obrazovne inicijative “Step by step”, kaže da prema dostupnim podacima veliki postotak djece završi školovanje do petog razreda ali da je polovina djece koja napuste školu romske populacije: “Veliki postotak djece živi ispod granice siromaštva. Problem je i prevoz djece. Još se ne osigurava prevoz djece tako da oni idu do četvrtog razreda u područne škole ali je problem sa nastavkom osnovnog obrazovanja”.
30 posto mladih ne upisuje srednju školu
“Poražavajući je i podatak da je čak 30 posto djece koja ne upišu srednju školu”, kaže Radmila Jusović, što je ogroman postotak: “Zamislite koliko je to na cijelu populaciju mladih ljudi. To je oko 20.000 mladih. Ali što je najtragičnije oko 43 posto djece iz siromašne populacije ne upisuje srednju školu”.
Upravo to zatvara krug siromaštva u BiH jer zbog niskog stepena obrazovanja, siromaštvo se zadržava iz generacije u generaciju. “U prošloj godini 60 djece je napustilo osnovne škole u RS”, kaže ministar prosvjete Anton Kasipović: “Ne potcjenjujem podatak da je 60 djece napustilo školovanje. Razlozi su različiti. Imamo preseljavanje ali imamo i situacija stupanja u brak maloljetnika u šta treba da se uključi i ministarstvo ali i institucija ombudsmana za dječija prava”.
U instituciji ombudsmana BiH nemaju tačne podatke o broju djece koja napuštaju školu ali znaju da je najveći broj djece koji napuštaju školu romske populacije. “U najvećem broju slučajeva djeca koja napuštaju školu su romske nacionalnosti. Oni obično već na proljeće, u aprilu ili maju napuste školu. Ali imamo i svjetlih primjera škole u Zavidovićima gdje se organizuje za djecu romske nacionalnosti da rade po skraćenom planu i programu kako bi barem stekli osnovno obrazovanje”, kaže Aleksandra Marin Diklić, pomoćnik ombudsmana BiH za praćenje prava djece.
Tajna u upornosti
Svijetli primjer svakako je Adnan Šubert, apsolvent na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, koji je i predsjednik Udruženja Roma u Banjaluci. Njegova tajna je kaže u upornosti, a kada je riječ o romskoj populaciji, Banjaluka se može pohvaliti dobrim rezultatima: “Ali u slučaju da se desi privremeno ili trajno napuštanje školovanja mi tu reagujemo brzo i efikasno u saradnji sa Centrom za socijalni rad i školom ili sa Ministarstvom prosvjete. Bilo je manjih problema ali nastojimo da svako dijete uđe u nastavni proces i da vidi da škola nije ništa strašno”.
Kada je riječ o visokom obrazovanju, procjene govore da tek nešto preko devet posto učenika iz siromašnih porodica pohađa fakultet. Svi upozoravaju da je osnovno obrazovanje osnovno ljudsko pravo ali da bi se ono u potpunosti realizovalo potrebno je da ono i u praksi bude besplatno – od udžbenika, pribora i prevoza učenika.
(dw.de)
STUDOMAT.BA