Studentski život: Da li uspijevaš da se izboriš sa fakultetskim stresom?

Svaki student ima periode koji su posebno stresni i ispunjeni anksioznošću. Iako su ovo najčešće mjeseci ispitnih rokova, u suštini nema pravila i mnogo toga je individualno u zavisnosti od toga šta nam se dešava u životu van fakulteta.


Stressed student studying hard for exam in the classroom
Illustracija: Envato

Najčešći simptomi stresa su: nedostatak energije, glavobolje, nesanica, ubrzano lupanje srca, promjene apetita, problemi sa varenjem i smanjen libido.

Meditiraj

Izaberi dio dana koji ti najviše odgovara i izdvoj 5-10 minuta za opuštanje. Ne samo da će ti ovo pomoći u smanjenju stresa, već ćeš i poboljšati svoje mentalno zdravlje i moći da vježbaš pažnju, fokus i samokontrolu. Ukoliko nemaš iskustva sa meditacijom, preuzmi neku od aplikacija Pored ovoga, možeš i da isprobaš vježbe disanja sa nekom aplikacijom, prenosi najstudent.com.

Treniraj, prošetaj

Kada prolazimo kroz stresne situacije, naše tijelo sadrži veoma visok nivo hormona adrenalina i kortizola, koji nas tjeraju u stanje napregnutosti i budnosti. Kada ti se čini da imaš previše obaveza i da ne možeš da izađeš da prošetaš ili istreniraš, upravo tada treba da odeš. Fizička aktivnost oslobađa endorfin koji stavlja naše tijelo u stanje opuštenosti i izaziva pozitivna osjećanja koja nam mogu biti veoma značajna u pripremi ispita.

Izbjegavaj kofein

Nema studenta koji u pripremi ispita i noći bez sna nije posegnuo za kafama i energetskim pićima. Potrudi se da, ukoliko ne možeš da ih izbaciš u potpunosti, barem smanjiš unos ovakvih pića jer ti ona samo povećavaju nivo stresa. Često je najbolje otići na spavanje i dozvoliti tijelu da se odmori i obnovi da bismo bili u stanju da se nosimo sa izazovima i produženim periodima stresa.

Stavi sve na papir

Pisanje može da bude veoma efektivan način da identifikujemo okidače stresa i da razumijemo kako utječu na nas i na naše ponašanje. Ne možeš da riješiš problem koji nisi osvijestio i upravo zato je bitno da zapišeš na papir kada prolaziš kroz periode stresa i anksioznosti – šta si radio kada si doživjeo stresnu epizodu, sa kim si bio, kako si se osjećao, zbog čega si se tako osjećao, zašto su ta osjećanja loša, kako u budućnosti možeš da izbjegneš tu situaciju i sl. Ukoliko razviješ praksu samoanalize, brzo ćeš naučiti kako da se izboriš sa stresnim situacijama i razviješ mehanizme koji će ti pomoći da ih lakše prebrodiš.

Razgovaraj sa nekim

Ako imaš problem sa hroničnim stresom i rješenja poput treninga, meditacije i odmora ti ne pomažu, možda nije samo do fakulteta i ispita. Sasvim je u redu da se ne osjećaš prijatno da razgovaraš o onome što ti zaokupljuje misli sa članovima porodice i prijateljima, ali nije u redu da to nosiš u sebi. Mentalno zdravlje bitno je koliko i fizičko. Kao što bi za bol u zubu ili slomljenu kost potražio pomoć doktora, nema sramote u tome da se obratiš nekom stručnom licu koje će ti pomoći da izađeš na kraj sa problemima koji te muče i koče te da živiš život punim plućima.