Isprobajte metodu “Lokus” kako biste bolje pamtili.

U grčkoj mitologiji, Mnemosina je bila personifikacija sjećanja i pamćenja. U staroj Grčkoj, kao i kod većine starih naroda, prije nego što su bile zapisane, priče su se prenosile usmeno. Zbog toga je pamćenje igralo važnu ulogu u životu starogrčkog pripovjedača – toliko da je ta vještina dobila svoju zaštitnicu u vidu Mnemosine.

Međutim, zaštita boginje nije bila dovoljna, Grci su morali da smisle praktičan način za vježbanje pamćenja, kako bi oratorski govori, ali i prepričavanje Odiseje u krugu najbližih, bili ubjedljivi. Jedan od njih je bio Loci metod, piše nationalgeographic.rs.

Mnemosina, boginja pamćenja

Mnemozina je bila Titanka, jedna od 12 dece Urana (Neba) i Geje (Zemlje). Njena braća i sestre su Kron i njegova žena, Rea, Okean i njegova žena, Tetida, Japet i Temida. Vjerovalo se i da je Mnemosina majka muza.

Prema grčkoj mitologiji, Zeus (koji je bio Mnemozinin nećak) je spavao sa Mnemozinom devet dana uzastopno. Tako su rođene muze – devet boginja koje su pružale inspiraciju onima koji se bave književnošću, naukom i umjetnošću: Kaliopa (epska poezija), Klio (istorija), Euterpa (muzika), Erato (lirska poezija), Melpomena (tragedija), Polihimnija (himne), Terpsihora (ples), Talija ( komedija) i Uranija (astronomija).

Loci metod

Jedan od metoda koje su izmislili stari Grci kako bi poboljšali svoje pamćenje bio je Loci metod. Ova tehnika je poznata i kao Putovanje pamćenja, Palata pamćenja ili tehnika Palate uma. Prema rimskom govorniku Ciceronu, ovu tehniku je otkrio grčki lirski pjesnik po imenu Simonid iz Ceosa.

Simonid je jednom prilikom bio pozvan da predstavi lirsku pjesmu na banketu u Tesaliji. Samo što je završio i izašao napolje, srušio se krov sale i usmrtio goste koji su bili zgnječeni do neprepoznatljivosti.

To je otežalo identifikaciju mrtvih, što je bilo potrebno za njihovo pravilno sahranjivanje. Međutim, Simonid je uspio da, na osnovu toga gdje su gosti sjedeli oko banket stola, identifikuje preminule goste.

Na osnovu tog, tragičnog iskustva, Simonid je shvatio da je moguće zapamtiti bilo šta ako se poveže sa mentalnim slikama. Tada je razvio Lokus metod.

Vizualizacija za poboljšanje pamćenja

Metod Lokus se oslanja na vizualizovanje stvari koje neko namjerava da zapamti. Lokus metoda je zapravo mentalno putovanje određenim redoslijedom, sa početnom i završnom tačkom, ali sa malim dodatkom, uz svaki pojam potrebno je da stvorite sliku o njegovoj lokaciji.

Na primjer, kada želite da se sjetite, spiska za kupovinu ili tačaka nekog govora, potrebno je samo da krenete na ovo mentalno putovanje kako biste zapamtili svaki element. Ova tehnika pamćenja može se dodatno poboljšati tako što će slike učiniti živopisnijim. Na primjer, mentalne slike mogu biti praćene zamišljanjem mirisa ili zvukova, u zavisnosti do toga šta treba da zapamtite.

Tehnika pamćenja Lokus bila je popularna u antičkom svijetu i korištena je sve do sredine 17. vijeka. Međutim, nedavna istraživanja su pokazala da tehnika Lokus ili Palata memorije i dalje može da bude veoma efikasna.

Nakon što su proveli šest sedmica kreirajući unutrašnju Palatu sjećanja, ljudi su više nego udvostručili broj riječi koje su mogli da zapamte u kratkom vremenskom periodu, a učinak je ostao impresivan i četiri mjeseca kasnije. […] nakon samo 40 dana treninga, moždana aktivnost ljudi mogla je da se mjeri sa memorijom svjetskih šampiona u pamćenju, što sugeriše da iako suptilan, ovaj trening mozga može veoma uočljivo da poboljša pamćenje.