Razdoblje studiranja vjerovatno je jedno od najljepših, ali i najstresnijih razdoblja u životu mlade osobe. To je vrijeme kad definiramo smjer u kojem će se odvijati naš profesionalni život, kad se odvajamo od roditelja i postajemo sve samostalniji i kad dolazimo u potpuno novu okolinu u kojoj nas očekuje svojevrsni „kulturalni šok“: susret s mnogim neobičnim idejama i vrijednostima, složenim zadacima i različitim osobama.
Iako ponekad može biti vrlo stresno i naporno, i čini nam se da bismo najradije odustali, razna istraživanja dosljedno pokazuju da iskustvo studiranja ima mnoge pozitivne učinke na naš intelektualni, društveni i emocionalni razvoj, piše Savjetovaliste.tzv.hr.
Psihološka korist od studiranja
Razvoj mišljenja
Mlade odrasle osobe prolaze kroz mnoge psihološke promjene u načinu na koji gledaju na svijet i promišljaju o njemu, a te promjene odvijaju se još brže pod uticajem različitih iskustava koje doživljavamo na fakultetu. Tako psiholog Perry (1981) smatra da iskustvo studiranja potiče i ubrzava prijelaz s jednostavnijih oblika mišljenja kod mlađih studenata na naprednije oblike kod starijih.
Tačnije, studenti nižih godina pokazuju karakteristike dualističkog mišljenja: razmišljaju u terminima dobro-loše i ispravno-neispravno, uzimaju ono što im neko kaže zdravo za gotovo ako vjeruju da je ta osoba autoritet za neko pitanje i uvjereni su da postoji jedno ispravno rješenje ili apsolutna istina.
Za razliku od njih, studenti viših godina okreću se relativističkom mišljenju, odnosno uviđaju da su životne situacije obično prilično složene i da često postoji više različitih istina i puteva do nekog rješenja. Pored toga, stariji studenti imaju razvijeniju sposobnost zauzimanja različitih perspektiva što njihovo mišljenje čini fleksibilnijim i realističnijim: umjesto da informacije automatski smatraju tačnima ukoliko su one došle od nekog autoriteta (npr. profesora), oni ipak često propituju njihovu tačnost, uspoređujući ih sa svojim postojećim znanjem i vrijednostima.
Pike i Kuh (2005) u svojem su istraživanju pokazali da, pored već navedenih promjena, mišljenje starijih studenata odlikuje i veće korištenje logike i analitičkih sposobnosti, spretnije povezivanje različitih ideja u smislenu cjelinu, veći stupanj samostalnosti i veću prilagodljivost promjenama.
Iskustvo studiranja utječe i na promišljanje o moralnim pitanjima. Mnoga istraživanja pokazala su da studenti tokom svog fakultetskog obrazovanja doživljavaju velike pomake u moralnom rasuđivanju. King i Mayhew (2002) pokazali su da taj napredak nije samo rezultat promjena koje se prirodno događaju s dobi i našim sazrijevanjem, već da je on rezultat određenih iskustava koje doživljavamo na fakultetu.
Na primjer, interakcija s nizom kolega i profesora koji imaju različite vrijednosti i poglede na svijet čini nas otvorenijima i tolerantnijima prema različitostima, što izravno utječe na razvoj naše sposobnosti moralnog rasuđivanja. Drugo, određeni konteksti su posebno pogodni za poticanje moralnog rasuđivanja, a to se prije svega odnosi na predmete gdje se studente potiče da analiziraju razne moralne dileme.
Pored kontakta s vršnjacima i profesorima i analize različitih društvenih pitanja, postoje i neizravni utjecaji na naš moralni razvoj. Jedan od njih su vrijednosti koje zagovara institucija na kojoj studiramo: fakulteti obično podržavaju toleranciju, osobni integritet i odgovornost kod svojih zaposlenika i studenata, što rezultira našim napretkom moralnog rasuđivanja.
Unaprjeđenje društvenih i komunikacijskih vještina
Iako je intelektualni razvoj vjerovatno prva stvar koja ljudima pada na pamet kada razmišljaju o koristima studiranja, činjenica je da iskustva koja doživljavamo na fakultetu unaprjeđuju i naše socijalne vještine te obogaćuju društveni život.
Kao što je već spomenuto, tokom studija dolazimo u kontakt s velikim brojem naših vršnjaka, a različiti oblici saradnje poput grupnih rasprava te zajedničke izrade seminara, vježbi i projekata povećavaju vjerojatnost da ćemo s nekima od njih postati dobri prijatelji. Drugim riječima, iskustva na studiju „tjeraju“ ljude da prošire svoj krug prijatelja i poznanstava.
Pored prilika za druženje vezanih uz nastavne aktivnosti, studij nam omogućuje i druge kontekste za upoznavanje novih osoba i zbližavanje s njima: možemo se priključiti radu različitih organizacija i studentskih klubova, prijaviti se na neko takmičenje, sudjelovati na stručnim skupovima ili na različitim okupljanjima studenata namijenjenima međusobnom upoznavanju (npr. „brucošijada“ ili tulumi dobrodošlice), itd.
Zbog niza akademskih i društvenih iskustava koje nam pruža, studij unaprjeđuje i naše komunikacijske vještine. Pike i Kuh (2005) navode da tokom studija razvijamo preciznost u vještinama pismene komunikacije i da učimo učinkovito prenositi informacije i predstavljati svoje ideje drugim ljudima. Naše vještine saradnje s drugim ljudima također se razvijaju jer nas studij uči kako da učinkovito surađujemo s osobama koje su po nečemu drugačije od nas i kako da uspješno funkcioniramo kao članovi određenog tima, što su sve vještine koje će nam jednog dana koristiti na budućem poslu.
Emocionalni razvoj
Tokom studiranja savladavamo raznovrsne zadatke koje pred nas stavlja studentski život: prvo moramo odrediti koji studij uopće želimo upisati, neki od nas moraju se prilagoditi na samostalni život u mjestu studiranja, daleko od sigurnosti roditeljskog doma, trebamo uspješno savladavati intelektualne izazove koje studij stavlja pred nas i još održavati razvijen društveni život.
Iako je uspješno udovoljavanje svim navedenim zadacima ponekad složeno, ono nam itekako koristi. Naime, Berk (2008) navodi da iskustvo studiranja osnažuje naše samopoštovanje i učvršćuje osjećaj identiteta. Konkretno, studiranje povećava mjeru u kojoj smo zadovoljni s time koliko smo prihvaćeni u društvu, razvija sigurnost u vlastite sposobnosti vođenja drugih ljudi i učvršćuje naše uvjerenje da dobro razumijemo sebe i druge ljude.
Kako dolazi do pozitivnih utjecaja studiranja na naš psihološki razvoj?
Psiholozi se većinom slažu da su pozitivne promjene koje iskustvo studiranja stvara u nama posljedica više faktora. Prije svega, smatra se da bi studenti, ukoliko žele maksimalizirati psihološku dobit koja proizlazi iz studiranja, trebali biti uključeni u različite akademske (interakcija s profesorima, korištenje usluga koje pruža knjižnica te sudjelovanje u aktivnom i suradničkom učenju) i neakademske aktivnosti (druženje s vršnjacima, raspravljanje o različitim temama s njima i rad na poboljšavanju vlastitih sposobnosti).
Međutim, nije dovoljno biti samo uključen, već bi različite aktivnosti u kojima sudjelujemo na fakultetu trebalo nastojati povezati u smislenu cjelinu. Na primjer, što se tiče akademskih iskustava preporučljivo je da međusobno povezujemo ideje iz više različitih kolegija i da primjenjujemo ono što smo naučili na fakultetu u drugim područjima života. Osim toga, ovakva iskustva možemo povezati s neakademskim aktivnostima tako da s kolegama raspravljamo o idejama i temama vezanim uz naše kolegije, što će nam dugoročno pomoći da bolje razumijemo gradivo i da ga bolje zapamtimo.
Osim uključenosti u fakultetske aktivnosti i njihovog međusobnog povezivanja, stepen u kojem će studij utjecati na naš razvoj ovisi i o tome kako doživljavamo našu okolinu na fakultetu, odnosno koliko smo zadovoljni odnosima s drugim ljudima i kvalitetom našeg studija.
Ukoliko doživljavamo naše kolege, profesore i ostalo osoblje fakulteta kao ljude koji su nam spremni pružiti podršku i ohrabrivanje tokom studiranja, vjerovatno će studij imati još izraženije pozitivne učinke na nas. Isto tako, doživljaj našeg fakulteta kao ustanove koja njeguje i razvija izvrsnost te intelektualne, kreativne i analitičke vrijednosti također pridonosi većim dobicima od studiranja.