Studentska dilema: Isplati li se uopšte studirati?

Vječita studentska dilema jeste: isplate li se sav trud i muka?


Foto: STUDOMAT / Envato
Foto: STUDOMAT / Envato

Razdoblje studiranja vjerovatno je jedno od najljepših, ali i najstresnijih razdoblja u životu mlade osobe. To je vrijeme kad definiramo smjer u kojem će se odvijati naš profesionalni život, kad se odvajamo od roditelja i postajemo sve samostalniji i kad dolazimo u potpuno novu okolinu u kojoj nas očekuje svojevrsni „kulturalni šok“: susret s mnogim neobičnim idejama i vrijednostima, složenim zadacima i različitim osobama.

Iako ponekad može biti vrlo stresno i naporno, i čini nam se da bismo najradije odustali, razna istraživanja dosljedno pokazuju da iskustvo studiranja ima mnoge pozitivne učinke na naš intelektualni, društveni i emocionalni razvoj, piše Savjetovaliste.tzv.hr.

GLEDAJ STUDOMAT.TV

TVoj vodič kroz studentski život!

Psihološka korist od studiranja

Foto: STUDOMAT / Envato
Foto: STUDOMAT / Envato

Razvoj mišljenja

Mlade odrasle osobe prolaze kroz mnoge psihološke promjene u načinu na koji gledaju na svijet i promišljaju o njemu, a te promjene odvijaju se još brže pod uticajem različitih iskustava koje doživljavamo na fakultetu. Tako psiholog Perry (1981) smatra da iskustvo studiranja potiče i ubrzava prijelaz s jednostavnijih oblika mišljenja kod mlađih studenata na naprednije oblike kod starijih.

Tačnije, studenti nižih godina pokazuju karakteristike dualističkog mišljenja: razmišljaju u terminima dobro-loše i ispravno-neispravno, uzimaju ono što im neko kaže zdravo za gotovo ako vjeruju da je ta osoba autoritet za neko pitanje i uvjereni su da postoji jedno ispravno rješenje ili apsolutna istina.

Za razliku od njih, studenti viših godina okreću se relativističkom mišljenju, odnosno uviđaju da su životne situacije obično prilično složene i da često postoji više različitih istina i puteva do nekog rješenja. Pored toga, stariji studenti imaju razvijeniju sposobnost zauzimanja različitih perspektiva što njihovo mišljenje čini fleksibilnijim i realističnijim: umjesto da informacije automatski smatraju tačnima ukoliko su one došle od nekog autoriteta (npr. profesora), oni ipak često propituju njihovu tačnost, uspoređujući ih sa svojim postojećim znanjem i vrijednostima.

Pike i Kuh (2005) u svojem su istraživanju pokazali da, pored već navedenih promjena, mišljenje starijih studenata odlikuje i veće korištenje logike i analitičkih sposobnosti, spretnije povezivanje različitih ideja u smislenu cjelinu, veći stupanj samostalnosti i veću prilagodljivost promjenama.

attractive young woman studying e1644249295959
Foto: STUDOMAT / Envato

Iskustvo studiranja utječe i na promišljanje o moralnim pitanjima. Mnoga istraživanja pokazala su da studenti tokom svog fakultetskog obrazovanja doživljavaju velike pomake u moralnom rasuđivanju. King i Mayhew (2002) pokazali su da taj napredak nije samo rezultat promjena koje se prirodno događaju s dobi i našim sazrijevanjem, već da je on rezultat određenih iskustava koje doživljavamo na fakultetu.

Na primjer, interakcija s nizom kolega i profesora koji imaju različite vrijednosti i poglede na svijet čini nas otvorenijima i tolerantnijima prema različitostima, što izravno utječe na razvoj naše sposobnosti moralnog rasuđivanja. Drugo, određeni konteksti su posebno pogodni za poticanje moralnog rasuđivanja, a to se prije svega odnosi na predmete gdje se studente potiče da analiziraju razne moralne dileme.

Pored kontakta s vršnjacima i profesorima i analize različitih društvenih pitanja, postoje i neizravni utjecaji na naš moralni razvoj. Jedan od njih su vrijednosti koje zagovara institucija na kojoj studiramo: fakulteti obično podržavaju toleranciju, osobni integritet i odgovornost kod svojih zaposlenika i studenata, što rezultira našim napretkom moralnog rasuđivanja.

Unaprjeđenje društvenih i komunikacijskih vještina

Iako je intelektualni razvoj vjerovatno prva stvar koja ljudima pada na pamet kada razmišljaju o koristima studiranja, činjenica je da iskustva koja doživljavamo na fakultetu unaprjeđuju i naše socijalne vještine te obogaćuju društveni život.

Kao što je već spomenuto, tokom studija dolazimo u kontakt s velikim brojem naših vršnjaka, a različiti oblici saradnje poput grupnih rasprava te zajedničke izrade seminara, vježbi i projekata povećavaju vjerojatnost da ćemo s nekima od njih postati dobri prijatelji. Drugim riječima, iskustva na studiju „tjeraju“ ljude da prošire svoj krug prijatelja i poznanstava.

Pored prilika za druženje vezanih uz nastavne aktivnosti, studij nam omogućuje i druge kontekste za upoznavanje novih osoba i zbližavanje s njima: možemo se priključiti radu različitih organizacija i studentskih klubova, prijaviti se na neko takmičenje, sudjelovati na stručnim skupovima ili na različitim okupljanjima studenata namijenjenima međusobnom upoznavanju (npr. „brucošijada“ ili tulumi dobrodošlice), itd.

Zbog niza akademskih i društvenih iskustava koje nam pruža, studij unaprjeđuje i naše komunikacijske vještine. Pike i Kuh (2005) navode da tokom studija razvijamo preciznost u vještinama pismene komunikacije i da učimo učinkovito prenositi informacije i predstavljati svoje ideje drugim ljudima. Naše vještine saradnje s drugim ljudima također se razvijaju jer nas studij uči kako da učinkovito surađujemo s osobama koje su po nečemu drugačije od nas i kako da uspješno funkcioniramo kao članovi određenog tima, što su sve vještine koje će nam jednog dana koristiti na budućem poslu.

Foto: STUDOMAT / Envato
Foto: STUDOMAT / Envato

Emocionalni razvoj

Tokom studiranja savladavamo raznovrsne zadatke koje pred nas stavlja studentski život: prvo moramo odrediti koji studij uopće želimo upisati, neki od nas moraju se prilagoditi na samostalni život u mjestu studiranja, daleko od sigurnosti roditeljskog doma, trebamo uspješno savladavati intelektualne izazove koje studij stavlja pred nas i još održavati razvijen društveni život.

Iako je uspješno udovoljavanje svim navedenim zadacima ponekad složeno, ono nam itekako koristi. Naime, Berk (2008) navodi da iskustvo studiranja osnažuje naše samopoštovanje i učvršćuje osjećaj identiteta. Konkretno, studiranje povećava mjeru u kojoj smo zadovoljni s time koliko smo prihvaćeni u društvu, razvija sigurnost u vlastite sposobnosti vođenja drugih ljudi i učvršćuje naše uvjerenje da dobro razumijemo sebe i druge ljude.

Kako dolazi do pozitivnih utjecaja studiranja na naš psihološki razvoj?

Psiholozi se većinom slažu da su pozitivne promjene koje iskustvo studiranja stvara u nama posljedica više faktora. Prije svega, smatra se da bi studenti, ukoliko žele maksimalizirati psihološku dobit koja proizlazi iz studiranja, trebali biti uključeni u različite akademske (interakcija s profesorima, korištenje usluga koje pruža knjižnica te sudjelovanje u aktivnom i suradničkom učenju) i neakademske aktivnosti (druženje s vršnjacima, raspravljanje o različitim temama s njima i rad na poboljšavanju vlastitih sposobnosti).

Međutim, nije dovoljno biti samo uključen, već bi različite aktivnosti u kojima sudjelujemo na fakultetu trebalo nastojati povezati u smislenu cjelinu. Na primjer, što se tiče akademskih iskustava preporučljivo je da međusobno povezujemo ideje iz više različitih kolegija i da primjenjujemo ono što smo naučili na fakultetu u drugim područjima života. Osim toga, ovakva iskustva možemo povezati s neakademskim aktivnostima tako da s kolegama raspravljamo o idejama i temama vezanim uz naše kolegije, što će nam dugoročno pomoći da bolje razumijemo gradivo i da ga bolje zapamtimo.

Osim uključenosti u fakultetske aktivnosti i njihovog međusobnog povezivanja, stepen u kojem će studij utjecati na naš razvoj ovisi i o tome kako doživljavamo našu okolinu na fakultetu, odnosno koliko smo zadovoljni odnosima s drugim ljudima i kvalitetom našeg studija.

Ukoliko doživljavamo naše kolege, profesore i ostalo osoblje fakulteta kao ljude koji su nam spremni pružiti podršku i ohrabrivanje tokom studiranja, vjerovatno će studij imati još izraženije pozitivne učinke na nas. Isto tako, doživljaj našeg fakulteta kao ustanove koja njeguje i razvija izvrsnost te intelektualne, kreativne i analitičke vrijednosti također pridonosi većim dobicima od studiranja.