fbpx

Šta su pametni gradovi i gdje je Bosna i Hercegovina na toj mapi?

 Šta su pametni gradovi i gdje je Bosna i Hercegovina na toj mapi?

Šta to znači kada je grad pametan?

Smart city (pametni grad) postaje osnova funkcionisanja razvijenih urbanih sredina. Ekipa klix.ba pitali su sagovornike šta je pametni grad i koliko su naši gradovi pametni.

Stručnjak i konsultant za telekomunikacije Aleksandar Mastilović je obrazložio šta znači kada je grad pametan. Inače, on se smatra jednim od pionira u ovoj oblasti na Zapadnom Balkanu.

Ukazao je na to da je to kompleksan sistem sačinjen od mnogo podsistema, a koji sadrži veliki broj senzora za prikupljanje podataka. Podaci se koriste, objašnjava, za stjecanje novih znanja, profiliranje života i potreba građana, te za optimalno korištenje i alokaciju javnog novca i dobara prilikom donošenja odluka.

Napomenuo je da je pametni grad utemeljen na najsavremenijim informaciono-komunikacionim tehnologijama. Podrazumijeva Internet of things ili povezivanje različitih uređaja internetom. Zato su vrlo važne 4G, odnosno 5G mreža.

Oslanja se na prenosni put za te informacije putem javne mobilne telekomunikacione mreže počevši od 4G, s punim potencijalom koji će doći s 5G mrežama, te na Big Data – veliki podaci za spašavanje, kategorizaciju i analizu radi postizanja navedenih ciljeva, što predstavlja i srce samog sistema, objasnio je Mastilović.

Naglasio je da su pametni gradovi tek prvi korak ka stvaranju održivih gradova, a što je cilj Ujedinjenih nacija (UN) definisan u Agendi 2030. Poručio je da će to značiti novi način života prilagođen potrebama ljudi u 21. vijeku. Dakle, cilj je pametnije i održivije društvo.

Potcrtao je da je iznimno važno da projekti zaista budu prilagođeni potrebama građana.

Ne smijemo dozvoliti da se projekti prilagođavaju onome što neka domaća i strana komercijalna rješenja nude. Mnogo predstavljenih i instaliranih rješenja još nisu servisi pametnog grada, jer ne ispunjavaju ciljeve iz definicije u Agendi 2030. Projekti u oblasti pametnih gradova moraju biti usklađeni s potrebama građana i lokalne samouprave, a ponuđači rješenja moraju uložiti u razvoj tih rješenja. U tom smislu moramo biti znatno ambiciozniji, ocijenio je.

Smatra da ono što je kod nas postignuto na ovom polju i nije loše te je potcrtao da je bitno pravilno implementirati ovakve projekte.

Kanton Sarajevo kao pametni grad

Za Mastilovića Kanton Sarajevo ima jasnu viziju pametnog grada i rezultati toga su vidljivi. No, smatra da je ono što je do sada učinjeno nedovoljno da bi se glavni grad nazvao pametnim gradom u punom smislu. Naveo je da će to biti slučaj sve dok ne bude postojalo centralizovano prikupljanje podataka i njihove upotrebe prilikom planiranja budžeta i gradnje infrastrukture.

Kao presudno je istakao da se vlastima predstave poslovni modeli i koristi ovih rješenja, a to su prije svega finansijske koristi.

Premijer Kantona Sarajevo Edin Forto tvrdi da je prvi saziv vlade na čijem je čelu bio 2019. intenzivirao aktivnosti za izradu dokumenta “Pametno Sarajevo”. Kao cilj je naveo da se ovim pitanjem bavi strateški i da se izbjegne gomilanje projekata koji će biti svrha sami sebi.

Šta će pametni grad značiti za stanovnike Sarajeva

Obećao je da će se vlast i ove godine baviti ovim pitanjem, a to će prije svega značiti formiranje digitalnog informacionog sistema.

Uvjerava da će on biti okosnica digitalne uprave koja će omogućiti pristup različitim podacima u datom trenutku, kao i njihovo povezivanje, analizu i vizualizaciju, što će značiti i geoprostornu vizualizaciju.

Najavio je da će se ove godine raditi na digitalnoj transformaciji u smislu reforme organizacije, radnih aktivnosti i vještina. Očekuje da time građani dobiju bolju uslugu.

Forto je kao problem naveo to što su podaci kantonalnih institucija i preduzeća fragmentirani i što se ne koriste sistemski.

Dragocjeni podaci iz skoro 70 javnih registara i baza podataka u kantonalnim institucijama su ‘razbacani’ i izolovani u organizacijskim jedinicama, tzv. silosima podataka, čak i ako su digitalizirani. Zbog zakonskih propisa i nedostatka digitalnih inovacija u uredskom poslovanju, razmjena analogne dokumentacije je dominantna u službenoj komunikaciji između institucija, ali što je jednako bitno, pa možda i bitnije, s građanima i poslovnim subjektima, ukazao je.

Pritome, ističe premijer KS, podaci dobijeni automatskim senzorima i mjeračima nisu dostupni svima onima kojima bi trebali biti. Izuzetak u ovom smislu su samo podaci o kvalitetu zraka.

Upozorio je da je posljedica prethodno spomenutog, između ostalog, onemogućavanje uspostavljanja elektronskih usluga za građane i da se kreiraju kvalitetnije politike.

“Cilj je da građani ne hodaju od šaltera do šaltera”

Izdvojio je tri najznačajnija principa digitalizacije u Kantonu Sarajevo.

Prvi je “Digitalno po automatizmu” ili “Digitalno prvo”, što podrazumijeva da nadležni organ pruža usluge elektronski, ali da je i drugima omogućeno da se uključe u pružanje ove vrste usluge.

Drugi princip je “Samo jednom” koji nalaže da više aktera dostavlja informacije samo jednom organu koji elektronski prosljeđuje podatke drugima. Pritom se ne opterećuju uključeni akteri.

Sve usluge na jednom mjestu je treći princip koji znači da se sve usluge pružaju fizički ili internetom, obrazložio je Forto.

Poručio je da je cilj da se ne mora ići od šaltera do šaltera, već da se usluga dobije na jednom mjestu za vrlo kratko vrijeme.

Pametni grad nije jeftin

Naglasio je šta će ove godine biti učinjeno za digitalizaciju administrativnih usluga, odnosno za stvaranje pametnog grada.

Objedinit ćemo sve podatke i imat ćemo osnovu za razvoj elektronskih usluga već ove godine. Uporedo radimo na iznalaženju finansija za implementaciju nekih od pilot projekata iz dokumenta ‘Digitalna uprava 2.0/Vizija’, koji bi uskoro trebala usvojiti vlada, izjavio je.

Kao razloge sporosti u npr. utopljavanju objekata i zamjeni peći je istakao upravo to što nemaju sve podatke na jednom mjestu. Smatra da će se ovaj problem riješiti elektronskim registrom stambenih građevina.

Premijer Forto je potcrtao da će projekt “Digitalne platforme” kao temelja za pametni grad koštati 170.000 KM. Ali, podsjetio je da pametni grad nije nimalo jeftin i da zbog toga pregovaraju s više međunarodnih aktera da bi ga mogli finansirati.

Bez napretka u većem dijelu Bosne i Hercegovine

Pozivajući se na studije rađene u Bosni i Hercegovini, naš sagovornik s početka Aleksandar Mastilović je ukazao da vlast nije dovoljno informisana o pametnim gradovima i da oni uspijevaju samo tamo gdje su svi zainteresovani za njih.

Kao pozitivan primjer je izdvojio projekt pametne rasvjete u Istočnom Sarajevu. I sam je učestvovao u ovom projektu koji je nazvao odličnim pokaznim modelom.

Prvi dan rada ovog sistema ušteđeno je 38 posto u odnosu na očekivanu potrošnju struje, a kroz vrijeme je prikupljanjem podataka taj postotak bio i do 47. Osim finansijskih ušteda, smanjenje potrošnje struje se lako pretvara u smanjenje količine emitovanih štetnih gasova, smanjenje svjetlosnog zagađenja tokom noći koje narušava prirodni ciklus sna i utječe negativno na biodiverzitet, kao i cijeli niz drugih benefita, napomenuo je.

I Banju Luku je izdvojio kao sredinu u Bosni i Hercegovini gdje se implementiraju projekti pametnog grada. Međutim, nije mu drago zbog toga što u drugim dijelovima zemlje ne postoji napredak po ovom pitanju.

Za Mastilovića je problem i u tome što u Bosni i Hercegovini ne postoji naučno-razvojni element u kontekstu onoga što zovemo pametni grad.

Pozvao je na kreiranje dugoročnijih strategija za razvoj pametnih gradova, čija bi se provedba mogla finansirati međunarodnim sredstvima i sredstvima Evropske unije.

Kako stojimo u odnosu na ostatak svijeta

Upravo je Sarajevo, ali i Beograd i Zagreb naveo kao gradove iz bivše Jugoslavije koji su najviše odmakli po ovom pitanju. No, i drugi gradovi su napravili pomake i uvjeren je da bi oni bili i veći kada bi vlast bila svjesnija šta znači pametni grad – mnogo efikasnije rješavanje problema.

Objasnio je kako pametni gradovi funkcionišu u razvijenim dijelovima svijeta.

Još prije 10 godina Evropska unija je pokrenula testnu platformu u španskom Santanderu, a nakon toga počeo je pilot projekt u svim većim centrima u Evropi. London i Beč za sada imaju i specijalne agencije koje se bave ovim pitanjem. U Njemačkoj je u toku savezni projekt kojim se testiraju ti koncepti u jednom malom gradu u Bavarskoj. U Americi je cijeli niz gradova već dosta uradio, posebno u javnom transportu. Desetine su već pripremile strategije razvoja pametnih gradova. Npr. Los Angeles je uradio sistem pametne javne rasvjete u saradnji s Phillipsom, a New York intenzivno uspostavlja centralizovani čvor za nadzor i upravljanje javnim servisima i infrastrukturom, naveo je Mastilović.

Singapur je, ističe, globalni lider u kojem se cijela nova naselja grade kao pametni gradovi.

Jedan je od onih koji su pri stavu da je prije svega potrebna politička odluka da se sredina gradi kao pametni grad, tj. razvija po uzoru na maločas spomenute gradove.

Značaj 5G mreže i ekonomski utjecaj

Saglasan je da će s 5G mrežom pametni gradovi postati svakodnevnica pa će to značiti, objašnjava, i masovnije korištenje električnih vozila koja imaju autopilot. Vozilo će senzorima prikupljati podatke iz okoline i na osnovu toga se sigurno kretati.

Gradovi donose od 60 do 75 posto BDP-a svake države u posljednih stotinu godina, pa njihovo osnaživanje u funkcionalnom smislu može znatno povećati efekte na privredu i ambijent. Osim navedenih benefita za grad kao sistem, pametni gradovi nude prostor za realizaciju najrazličitih projekata baziranih na rješenjima, koji potječu iz postojećeg poduzetničog sistema, misleći pritom najviše na informaciono-komunikacionu industriju. Ali se ne mora na tome zaustaviti, zaključio je Mastilović koji je član upravnog odbora Instituta elektrotehničkih inžinjera (IEEE), a koji upravlja jednom od najvećih baza podataka na svijetu.

Kao senator iz Bosne i Hercegovine, član je Svjetskog foruma investitora (WBAF) i Savjetodavnog tijela za pametne gradove.

Možda te i ovo zanima?