Prema posljednjim izmjenama Zakona o visokom obrazovanju KS-a, studentima u Sarajevu je uveden dodatni septembarski rok, a omogućeno im je i prenošenje tri predmeta u narednu akademsku godinu.
Tuzlanskim studentima je omogućeno da umjesto dosadašnja dva, u narednu godinu prenesu četiri ispita. Enes Osmančević, profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli i Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, poručuje da se gubi smisao studiranja.
Njegujmo prosječnost
– Zahtjevi za bezuslovni prelazak iz godine u godinu su apsurdni, nema više nekog vida takmičenja, a prijenos tri ili četiri ispita je socijalna zamka na koju su, nažalost, studenti nasjeli. Političarima je u interesu da im podilaze kao glasačkom tijelu ili potencijalnim članovima i simpatizerima njihovih stranaka, govori Osmančević i dodaje da to nije produktivna politika nego politikantstvo, piše Oslobodjenje.ba.
– Ne trebaju studenti razmišljati o interesima političara, nego o sebi. Moraju sudjelovati u izgradnji univerziteta i sistema visokog obrazovanja. To se postiže učenjem i znanjem, a ne nasjedanjem na trikove političara kojima je jedini cilj ostati na vlasti, kaže.
Napominje i da bi o pitanjima obrazovanja, nastave i ispita trebali odlučivati senati univerziteta, a ne skupštine kantona.
– Gomilanje ispita koji će se prenositi iz godine u godinu demotivira studente da uče, redovno izlaze na ispitne rokove, polažu i završavaju studij. To nije u njihovom interesu, dakle, donesene odluke su destimulirajuće za studente i u smislu učenja i odgovornosti, ističe Osmančević, smatrajući da se derogira visoko obrazovanje.
– Protežira se prosječnost, pa i ispodprosječnost, umjesto natjecanja i izvrsnosti studenata, poručio je.
Rifat Škrijelj, rektor Univerziteta u Sarajevu, odluku smatra opravdanom, jer su studenti prošle godine proveli više vremena ispred kompjutera, nego u učionicama.
– Iako nisam pristalica popuštanja i obaranja kriterija, problem je zadesio cijeli svijet, koronavirus, a to se odrazilo na naše studente. Uslov za prelazak u narednu godinu je komotniji nego prošle godine, govori Škrijelj.
Ističe da je takav uslov bio potreban manjini, jer navodi, 65 posto sarajevskih studenata svoje obaveze ispunjava na vrijeme.
Hvatanje koraka
– Ova manjina će još jednom pokušati uhvatiti korak sa generacijom, a ako ne budu dovoljno radili, čeka njih i iduća godina. Neće se oni plaho opametiti, jer znam kako studenti razmišljaju, govori Škrijelj.
Poručuje studentima da uče tokom cijele godine, jer u tom slučaju neće biti potrebe za devalviranjem kriterija za studiranje.
Dženana Husremović, prorektorica za nastavu i studentska pitanja, također odluku smatra opravdanom zbog novonastale situacije.
– Prikupljali smo podatke o mentalnom zdravlju studenata u Sarajevu, njih 20 posto je u svom užem okruženju imalo ili prijetnju gubitkom, dakle nekoga ko je bio teško bolestan ili su imali gubitke, pojašnjava Husremović.
Govori da to znači kako su studenti, pored učenja, morali biti usmjereni i na druge, privatne probleme.
– Ne izlazimo u susret svojim studentima, nego im pomažemo da izvrše obaveze, a ne znači da dodatni rok obara kvalitet nastave. Ne znači da između to dvoje postoji neka korelacija, smatra Husremović.