Šta je menstrualno siromaštvo i zašto o ovoj temi treba govoriti češće?

Kakva je situacija povodom ove teme u Bosni i Hercegovini?


U Hrvatskoj su nedavno objavljeni poražavajući rezultati istraživanja o menstrualnom siromaštvu, a pokazuju da je svaka treća žena prisiljena štedjeti na higijenskim potrepštinama. Kroz razgovor s aktivisticama otkrili smo kakva je situacija u Bosni i Hercegovini.

Menstrualno siromaštvo je pojam koji definiše (ne)dostupnost sanitarnih proizvoda koji su ženama neophodni tokom menstruacije. Pojam menstrualnog siromaštva je nastao na temelju istraživanja koja pokazuju koliko poreza žene plaćaju na proizvode koje koriste samo zato što su žene.
Istraživanja o ovoj temi analiziraju i dostupnost sanitarnih proizvoda, sigurnih, higijenskih prostora te količinu srama i stigme koja se veže uz pojam menstruacije, piše klix.ba.

Podaci istraživanja koje je krajem 2020. godine provela Udruga za ljudska prava i građansku participaciju PaRite pokazuju da je svaka treća žena u Hrvatskoj prisiljena štedjeti na ulošcima.

Razlog za štednju je previsoka cijena. Dio njih zbog previsokih cijena kupuje manje kvalitetne menstrualne potrepštine, dok više od 10 posto žena nije u mogućnosti kupiti dovoljnu količinu uložaka.

Nažalost, nemoguće je povući paralelu između situacije u Hrvatskoj i BiH jer, kako kažu aktivistice Amina Dizdar i Delila Hasanbegović, u našoj državi nikada nije obavljeno ovakvo istraživanje.

Kakva je situacija u Bosni i Hercegovini?

Istraživanja ovog tipa nisu toliko česta ni u svijetu, međutim, ono što aktivistice Sarajevskog otvorenog centra (SOC) smatraju važnijim jeste činjenica da se u bh. javnosti ne raspravlja o ovoj temi.

 – Sigurna sam da je ovo pitanje bilo predmet razgovora brojnih žena te da bi se mnoge složile da higijenski proizvodi trebaju biti besplatni, barem za djevojčice i žene koje nisu u mogućnosti da ih priušte, kaže Dizdar.

Istraživanje koje je provedeno u Hrvatskoj smatraju dobrom polaznom tačkom za daljnja istraživanja koja bi obuhvatila mnogo veći reprezentativni uzorak.

Postoje li moguća rješenja?

Analizirajući situaciju u svijetu bitno je pomenuti Škotsku, koja je nedavno postala prva zemlja koja će osigurati besplatne higijenske proizvode za sve žene, a ubrzo je to učinio i Novi Zeland.

U Njemačkoj je početkom 2020. godine snižen porez za ove proizvode, s 19 na 7 posto. U Keniji, Kanadi, Australiji i Indiji je u potpunosti ukinut porez na ove proizvode, dok je u Francuskoj, Španiji, Poljskoj i Austriji porez nakon protesta smanjen.

 – Mislim da je BiH još uvijek svjetlosnim godinama daleko od rješenja poput Škotske, generalno u pogledu seksualnog i reproduktivnog zdravlja žena. Siromašne žene i žene u ruralnim područjima imaju problem pristupa zdravstvenim centrima, vrlo mali broj ginekoloških ordinacija ima prilagođene ordinacije, kontraceptivna sredstva se ne nalaze na listi esencijalnih lijekova, pri čemu treba uzeti u obzir da ih brojne žene moraju koristiti iz zdravstvenih razloga, a ne samo kao vid kontracepcije, govori Dizdar.

Stigmatizacije i predrasuda se možemo riješiti kroz seksualno obrazovanje

Još jedna pojava koja je usko vezana uz pojam ženskog reproduktivnog zdravlja i menstruacije jesu stigmatizacija i predrasude.

 – U istraživanju se spominje sram koji se veže za menstruaciju i mislim da je to nešto što je karakteristično za ove prostore. I dan danas u lokalnoj prodavnici dobijem uloške u fišeku, uz suosjećajni pogled prodavačice kojim mi poručuje ‘evo sakrila sam ih da te ne bi bilo stid’, kaže Dizdar.

Aktivistice rješenje za ovakvo ponašanje vide u uvođenju seksualnog obrazovanja kao nastavnog predmeta, jer se kroz razgovor s djecom može demistifikovati menstruacija i odgojiti generacija ljudi koji nemaju predrasudu o njoj kao nečemu prljavom.

Menstrualno siromaštvo je usko vezano za ekonomsku situaciju samog društva te bi odgovornost za rješavanje ovog problema bila na samoj vladi i državnim institucijama.


Sviđa ti se objava? Podijeli je sa prijateljima!