Samir Beharić: “Diploma bez dodataka u vidu bogatog CV-a i preporuka ne vrijedi mnogo”

Samir Beharić iz Jajca, student druge godine Žurnalistike na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu u intervjuu za elektronski magazin “Buđenje” govori o svom društvenom aktivizmu i studiju na Institutu za medije i komunikacije Freie Univerziteta u Berlinu kao stipendista Erasmus Mundus programa.

15.11.2013.
Samir Beharić: "Upornost i rad su ključ uspjeha"
Samir Beharić: "Upornost i rad su ključ uspjeha"

Samir Beharić iz Jajca, student druge godine Žurnalistike na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu u intervjuu za elektronski magazin “Buđenje” govori o svom društvenom aktivizmu i studiju na Institutu za medije i komunikacije Freie Univerziteta u Berlinu kao stipendista Erasmus Mundus programa.

Intervju u cjelosti prenosimo s portala civitas.ba.

“Buđenje”: Kada je najbolje da se mladi uključe u razmatranje društvenih i političkih problema?

Beharić: Jednostavno: što prije – to bolje! Po mome iskustvu, srednjoškolski aktivizam učenike do odlaska na fakultet “izbrusi” toliko da oni budu u znatnoj prednosti od većine svojih kolega sa fakulteta, što daje  i prednost kod apliciranja na stipendije, studijske programe, te u konačnici – za posao. S druge strane, nikad nije kasno postati društveno aktivan građanin. Nikoga ne trebaju sputavati godine, niti manjak iskustva u NVO sektoru. Razne studentske, omladinske organizacije trebaju mlade ljude koji su spremni uložiti malo svoga vremena, truda i znanja. Znajte da se produkt građanskog aktivizma ne  može kupiti novcem. Odlaskom na fakultet stvaramo nove radne navike, te se, po mom mišljenju, zbog toga svaki brucoš treba potruditi da mu društveno korisni angažman bude dio svakodnevnice.

“Buđenje”: Gdje pronalaziš motivaciju za društveno korisni angažman?

Beharić: Pored želje za ličnim usavršavanjem, sticanjem iskustva, te bolje “startne pozicije” u utrci za poslom, želim da kao pojedinac doprinesem bosanskohercegovačkom društvu. Želim da u masi velikog broja studenata ne budem samo običan, bezlični broj u indexu. Želim da ličnim radom i trudom napravim nešto na što ću ja, ali i društvo biti ponosno. Mislim da je ovo cilj većine mojih vršnjaka, mladih ljudi koji su u društvu aktivni u onolikoj mjeri koliko i ja. Samo mi možemo promijeniti stanje u kojem se nalazimo.

“Buđenje”: Zašto je važno biti društveno odgovoran (aktivan)?

Beharić: Društveno aktivan pojedinac doprinosti sebi, izgrađujući svoju društveno-intelektualnu dimenziju, te svakako unaprijeđujući svoju okolini. Radom u NVO sektoru izgrađujete sebe kao osobu, skupljate dragocjeno znanje i iskustvo, koje će vam svaki poslodavac pri prijavi za posao ili tražiti ili smatrati prednošću nad ostalim aplikantima. Društvena aktivnost implicira i širenje poznanstava, umrežavanje s ljudima sa kojima ćete možda nekad u budućnosti raditi, a koji će u tom trenutku već znati o vašoj marljivosti, iskrenosti, pouzdanosti, itd. Bogaćenje CV-a je također značajna odrednica društveno korisnog rada. Dakle, što se ranije uključite u društvene tokove, to će se u vašem CV-u naći više angažmana koje ćete tokom svoga aktivizma imati. To za sobom u konačnici povlači i preporuke referentnih osoba s kojima ćete raditi, što vam može biti ključ koji će otključati naredna vrata u vašem životu.

“Buđenje”: Koji je put do uspjeha?

Beharić: Dok ne uspijem, ne mogu govoriti na osnovu iskustva, već teorije. Kažu da je put do uspjeha rad, rad i samo rad. Ja u to i vjerujem, te nastojim da u sladu s tim motom i živim. Smatram da je na tržištu rada posebno danas potrebno što ranije “pokazati zube”, a to se postiže kompetentnošću, znanjem, te dokazivanjem. Barem dvije od tri nabrojane odrednice ne dolaze “u paketu” sa fakultetskom diplomom.

“Buđenje“: Šta za tebe predstavlja studij u inostranstvu?

Beharić: Živjeti i studirati u nekoj od zemalja Europske Unije predstavlja san većine bosanskohercegovačkih studenata, kojima se u posljednjih nekoliko godina, zahvaljujući raznim europskim fondovima, vrata studentske mobilnosti sve šire otvaraju. Studij na renomiranom svjetskom univerzitetu proširuje životne vidike, doprinosi sticanju dragocjenog iskustva, što u nastavku akademske i poslovne karijere otvara veliki broj opcija.

“Buđenje”: Koja su tvoja dosadašnja iskustva?

Beharić: Akademska godina u Njemačkoj počinje sredinom oktobra, te odmah po upisu na fakultet, svi međunarodni studenti rade test njemačkog jezika (OnDaF), nakon kojeg će do kraja semestra pohađati kurs u cilju poboljšanja jezičkih vještina i optimalnog praćenja nastave. Osim na predavanjima, koja se održavaju u amfiteatrima, nastava se održava u grupama od 15 do 40 studenata (zavisno od specifičnosti teme), te se maksimalna pažnja posvećuje svakom studentu.

Profesori su priča za sebe. Možda će zvučati bajkovito, ali čine mi se kao oličenje pedagoškog ideala, za koji sam mislio da je zapravo mit ili da, u najboljem slučaju, postoji samo u Finskoj. Odmah od prvog predavanja insistiraju na ukidanju persiranja, te vrlo brzo uspostavljaju vrlo prisan, prijateljski odnos sa studentima. Od studenata traže aktivno učešće u nastavi, te svojevrsno oblikovanje nastavnog sadržaja. Pod tim ne podrazumijevam samo „javljanje na predavanjima“, već i pripremu seminara i vježbi!

“Buđenje”: Postoji razlika u procjenjivanju znanja u odnosu na naše školstvo, o čemu je riječ?

Beharić: Nema ocjena! Da, u prvom semestru uspjeh studenata se ne ocjenjuje, što je iz naše perspektive nezamislivo, zar ne? Za prezentacije, grupne referate i zadaće, koje su obavezne, studenti dobivaju pismeni feed-back od strane profesora, a završni ispit je moguće „položiti“ ili „pasti“. Ocjene se studentima dodjeljuju tek kada okončaju prvi semestar, tj. nakon upoznavanja sa studijem, adaptacijom na novu sredinu i formiranjem novih radnih navika.

“Buđenje”: Koje su obaveze studenata prije dolaska na nastavu?

Beharić: Prije svakog seminara ili vježbe, studenti su dužni pročitati jedan ili više odlomaka iz knjige koja obrađuje datu temu, a o čemu se na samom seminaru, odnosno vježbi raspravlja. Dakle, aktivnost na nastavi je direktno uslovljena prethodnom pripremom van nastave. Kad je riječ o knjigama, niti jedan profesor ne traži niti svoju, niti knjigu bilo kojeg drugog autora kao obavezezan materijal. Sav nastavni materijal se nalazi u PDF ili Word formatu na univerzitetskom serveru, koji je u svakom momentu dostupan svim studentima univerziteta.  Knjige u digitalnom formatu je (i zakonski) dozvoljeno printati, kopirati ili jednostavno iz njih sa kompjutera učiti. Ista pravila vrijede i za knjige iz biblioteka, a Freie univerzitet ih ima zaista mnogo. Filološka biblioteka, koja je je pravi arhitektonski biser svrstana je u pet najljepših univerzitetskih biblioteka svijeta. Učenje u njenom interijeru dobiva sasvim novu dimenziju.

“Buđenje”: Da li uspjevaš da se angažuješ u vannastavnim aktivnostima tokom studijske razmjene?

Beharić: Pored matičnog studija, „za svoju dušu“ je moguće pohađati predavanja drugih instituta – od likovne akademije, preko filozofije i prava, sve do medicine i astronomije. Studirati na univerzitetu kao što je Freie univerzitet, između ostalog, znači i slušati predavanja renomiranih profesora sa najboljih svjetskih univerziteta. Profesori sa Harvarda, MIT-a, Princetona ili Oxforda dolaze vrlo često i drže javna predavanja.

Što se tiče vannastavnih aktivnosti, za to je potrebno napisati poseban članak. Ipak izdvojit ću najbitnije. Klub za međunarodne studente Freie univerziteta organizuje putovanja i izlete širom Njemačke i zemalja u okruženju po zaista simboličnim cijenama, koje su i do 10 puta jeftinije od stvarnih, tržišnih cijena.

U globalu, studenti u Berlinu imaju ogromne prednosti i beneficije izvan fakulteta. Cijene ulaznica na koncerte, predstave, izložbe, u muzeje su i više nego reducirane i prilagođene studentskom novčaniku.

“Buđenje”: Šta bi poručio svojim vršnjacima?

Beharić: Mislim da je do sada svaki srednjoškolac, svaki student spoznao da diploma velikog broja fakulteta (ne samo onih u BiH) predstavlja parče papira, koje bez dodataka u vidu bogatog CV-a i preporuka ne vrijedi mnogo. Isto tako sam uvjeren da su moji vršnjaci svjesni i toga da od kukanja i okrivljivanja  političara ili bilo koga drugog također nemamo mnogo. Umjesto toga, svoje kolegice i kolege studente, ali isto tako i srednjoškolce pozivam da se pridruže velikom broju aktivnih, ambicioznih i uspjeha željnih mladih ljudi, koji će za 10, 15 ili 20 godina predstavljati stubove bh. društva. Samo svi zajedno našu zemlju možemo izvesti na kolosijeke prosperiteta i bolje budućnosti. Učite, budite aktivni u društvu, te se trudite da budete najbliži savršenom idealu kojem stremite. Neka vas prepreke ne uplaše, one su tu da njihovim savladavanjem budemo bolji. Neka vas neuspjeh ne pokoleba, jer oni koji nikad ne griješe, ništa u životu i ne pokušavaju napraviti. Međutim, isto tako ne dopustite da vas uspjeh opije – pad sa vrhunca je mnogo brži od uspona do njega. Zato, neka vam glava bude visoko u oblacima, ali noge čvrsto na zemlji.

(Damjan Jugović, civitas.ba)


Sviđa ti se objava? Podijeli je sa prijateljima!

STUDOMAT
STUDOMAT je najveća internet zajednica studenata i mladih u regionu osnovana 2012. godine, namijenjena studentima i mladima u potrazi za informacijama o studiju i dodatnoj edukaciji, stipendijama, studentskim poslovima, smještaju i ostalim temama koje su interesantne studentima i mladima.