To je čak trostruko manje nego u Sloveniji, a više nego dvostruko ispod procenta visokoobrazovanih u Hrvatskoj. Stručnjaci iz oblasti obrazovanja se slažu da treba povećati procenat onih sa fakultetskom diplomom, ali i studiranje uskladiti sa tržištem rada.

– Ako imamo u vidu da je procenat visokoobrazovanog stanovništva u Hrvatskoj 18 odsto, Sloveniji 23 odsto, Srbiji šest odsto, Austriji 18 odsto, Njemačkoj 25 odsto, a da je evropski prosjek 28 odsto, primjetno je da Republici Srpskoj nedostaje visokoobrazovanog kadra. Ipak, ne možemo zanemariti činjenicu da je posljednjih godina u porastu broj nezaposlenih visokoobrazovanih kadrova, što upućuje na potrebu čvršćeg povezivanja visokog obrazovanja i tržišta rada, navode iz Ministarstva prosvjete i kulture RS.

Takvo stanje potkrepljuju i podaci Zavoda za zapošljavanje RS, prema čijoj je evidenciji prijavljena 13.231 nezaposlena osoba sa visokom stručnom spremom, a čak 153 njih na posao čeka duže od 10 godina.

– Od ukupnog broja prijavljenih lica, 6.367 je mlađih – do 30 godina. Njihova dužina čekanja na zaposlenje je oko jednu godinu i pet mjeseci, navode iz Zavoda.

Ranko Božičković, prorektor za nastavu Univerziteta Istočno Sarajevo, kaže da je iz razgovora sa demografima i drugim stručnjacima saznao da je navedeni procenat veći, i iznosi oko 12 odsto. Smatra da statističari ne treba da posmatraju cijelu populaciju, već određene generacije, pogotovo jer je u Srpskoj broj diplomiranih u porastu. Ističe i da mnogo srednjoškolaca upisuje visokoškolske ustanove, a ne fakultete, koje statistički stručnjaci možda nisu uzeli u obzir. Vjeruje da će se za nekoliko godina osjetiti uspon u broju visokoobrazovanih, što će uticati na trenutnu statistiku.

– Iako govorimo da se upisuju na fakultete, da se obrazuju kadrovi, pitanje je koliko ti kadrovi ostaju na području Srpske? Koliko razvijaju privredu, koliko daju novih inovacija? Mi u ovom momentu imamo liberalan uslov upisa i u budućnosti možemo očekivati samo zaoštravanje uslova upisa na javne univerzitete, i to zbog privrednog ambijenta, rekao je Božičković.

Darko Knežević, dekan Mašinskog fakulteta u Banjaluci, kaže da iako se stiče utisak da se broj visokoobrazovanih povećava, zapravo je u pitanju trend upisivanja na privatne fakultete po čijem završetku studenti dobijaju diplome koje, prema njegovom mišljenju, nemaju svrhu jer ne prate znanje i kompetitivnost.

– Našem fakultetu se često obraćaju strani investitori i traže inženjere, ne mogu pronaći dovoljno radnika. S druge strane, imamo dosta nezaposlenih koji su završili razne menadžmente, društvene nauke, i planiraju da se zaposle u državnim organima. Ovakav trend će se nastaviti zbog toga što nemamo adekvatan program koji bi to spriječio. Jednostavno je u pitanju loša struktura jedne države, tvrdi Knežević.

Ante Jurić Marjanović, program menadžer Omladinskog komunikacionog centra, u okviru kojeg je pozicionirana neformalna asocijacija “Akademac” s ciljem aktivnijeg doprinosa u rješavanju problema nepovezanosti tržišta rada i visokog obrazovanja, slaže se da obrazovni kadar nije prilagođen tržištu rada.

Smatra da je potrebno prvenstveno uticati na promociju zanimanja koja tržište najviše apsorbuje, ali i omogućiti privatnim kompanijama pristup u obrazovni sistem kroz gostujuća predavanja, praksu ili nešto treće.

Iz resornog ministarstva navode da je jedna od mjera predviđenih Strategijom razvoja obrazovanja RS za period 2016-2021. usaglašavanje uslova i profila studija sa potrebama tržišta rada i pravcima razvoja RS, kojom se, između ostalog, kroz jačanje komunikacije i saradnje između visokoškolskih ustanova i privrednog sektora planira ostvarenje strateškog cilja povezivanja visokog obrazovanja i tržišta rada.

(Nezavisne novine)