Izbor rektora Univerziteta u Zenici Jusufa Durakovića otvorio je nova vrata mogućeg razvoja ove visokoškolske institucije u gradu čelika, ali i razvoja i vraćanja stare slave Institutu Kemal Kapetanović koji bi uskoro mogao biti ponovo prepoznat u Evropi i svijetu.
Duraković je 1989. godine završio Metalurški fakultet kao jedan od najboljih studenata u generaciji te je studij završio i diplomirao prije roka. Ističe da je želio upisati drugi fakultet, ali ipak, stvorena ljubav prema metalurgiji je posebna i danas s obzirom na to da je osnovao i privatnu kompaniju je jedan od rijetkih rektora koji će ovu funkciju obnašati, a da ima veze s realnim sektorom.
Izmjena i usaglašavanje zakona
U razgovoru za Klix.ba Duraković kaže da je u 10-godišnjem članstvu u Upravnom odboru Univerziteta u Zenici vidio brojne nedostatke, na koje je pokušao utjecati i ukazivati, ali da je rijetko kada imao razumijevanje te se upravo zbog toga stvorila ideja da se kandiduje za rektora.
– Osnovna pretpostavka za pomjene na Univerzitetu u Zenici jeste izmjena Zakona o visokom obrazovanju Zeničko-dobojskog kantona. Nije usaglašen statut, Zakon o JU, Zakon o visokom obrazovanju sa okvirnim zakonom. Zakoni se donose da bi nam bilo bolje i u dogovoru s ministarstvom ću pokrenuti inicijativu da se transparentno urade izmjene zakona kako bi brže i funkcionalnije razvijali univerzitet. Zahtijevat ću i akademske slobode, koje su se poštovale u ranijem periodu. Vlada mora vršiti nadzor u domenu finansiranja. U dijalogu s osnivačem očekujem puno bolje rezultate jer Univerzitet u Zenici bi trebao biti okosnica razvoja kantona. Izrađeni strateški dokumenti ukazuju da je budućnost ZDK usmjerena ka metalopreradi. Na UNZE postoje tri jaka tehnička fakulteta i Institut i tu vidim šansu za naš univerzitet, kazao je Duraković.
Pojasnio je da brojne sudske procese iz prošlosti koje je UNZE imao i u koje je univerzitet bio uključen ne želi komentarisati s obzirom na to da nisu bili u domenu njegovog rada, ali da dolaskom na funkciju rektora preuzima sve ovlasti, ali i odgovornosti za svoje postupke.
Institutu Kemal Kapetanović želi vratiti stari sjaj
Neiskorišteni potencijal u velikoj mjeri vidi u Institutu Kemal Kapetanović koji bi se, kako kaže, s trenutnim poslovanjem i situacijom u okruženju doveo u pitanje a time i ime Univerziteta u Zenici.
– Vlada u saradnji sa univerzitetom se treba opredijeliti kakav Institut želi, hoćemo li razvijati naučno-istraživački institut kao što to rade bogate zemlje ili nešto drugo. Smatram da nemamo novca za fundamenalna istraživanja, ali možemo osigurati uslove za eksperimentalna i primijenjena istraživanja. Nedostaje nam mladih istraživača. Na UNZE se trebaju povećavati vlastiti prihodi i na polju instituta želim napraviti pomake kroz stimulisanje NIR-a i otvaranje podračuna. Brend sa Institutom koji su drugi napravili trebamo nastaviti graditi dalje, jer nam je to pretpostavka da se izađe u Evropu i da se o ‘institutu priča kako se prije pričalo’, dodao je.
U smislu reorganizacije nastavnog procesa na Univerzitetu u Zenici Duraković smatra da svi univerziteti bilježe pad upisa novih studenata, te da će raditi na afirmaciji novih studijskih programa, ponuditi kvalitetnije obrazovanje kako bi se privukao veći broj studenata.
– Trebamo atraktivnije studije koji nude zapošljavanje, veće kompetencije da je naš student po završetku studija spreman za tržište. Moraju se mijenjati nastavni planovi i programi jer su studenti preopterećeni prevaziđenim sadržajima sa veoma malo praktičnog rada. Potrebno je otvoriti univerzitet i uspostaviti intezivniju saradnju s realnim sektorom, ali i s lokalnom zajednicom, sudovima i vladama… Puno je prostora da se može napraviti pomak u razvoju univerziteta, izjavio je Duraković.
Moguća saradnja s namjenskom industrijom u BiH
Istakao je i da institut mora ostvarivati prihode na tržištu bez vlastitog podračuna što ga dovodi u tešku situaciju.
– Ukoliko bi se institut organizovao sa ciljem istraživanja novih materijala i tehnologija potrebno je uložiti u savremnu opremu, povezati israživače sa fakulteta te uposliti mlade istraživače i tako bi mogao biti partner namjenskoj industriji. Ako se želi institut za potrebe tržišta, koji donosi novac, onda i tada se može uspostaviti dobra saradanja sa namjenskom industrijom, kaže Duraković.
Kazao je da će na Univerzitetu u Zenici uskoro biti i zvanično otvorena dva nova studijska programa Zaštite životne sredine i Zaštite na radu i od požara za što postoji interes i za što su urađene analize i potrebni elaborati.
Gašenje studija bez perspektive i otvaranje novih
– Kada vidimo da postoji interes za određeni studijski program, radit će se analize, ispitati potrebe i opravdanost otvaranja novih studija iako je to sve precizirano i zakonom. Svakako, moramo se rješavati onih studija koji ne donose zaposlenje. Lakše je promijeniti dva-tri profesora nego uništavati deset generacija studenata koji sutra neće imati posao, kaže Duraković.
Na kraju je poručio da s funkcije rektora Univerziteta želi uraditi promjene na bolje, nešto po čemu će ostati zapamćen.
– Uvijek sam bio zagovornik takmičenja u činjenju dobra i svima će nam biti bolje ako se svi budemo takmičili u tome, zaključio je Duraković u razgovoru za Klix.ba.