Prazan CV i diploma fakulteta ne donose zaposlenje

Studenti Univerziteta u Sarajevu su jedni od najuspješnijih, čiji rezultati su poštovani i cijenjeni u čitavom svijetu, a to samo pokazuje da Bosna i Hercegovina ima kvalitetne mlade ljude u koje je potrebno ulagati. Mladi su budućnost i snaga koja može poboljšati situaciju u našoj državi. Jedan od takvih primjera jeste i mlada studentica Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, aktivistica i neko ko svojim primjerom pokazuje da mladi izuzetno mogu da doprinesu društvu i budu primjer svima ostalim.

Piše: Eldar Abaz

U razgovoru sa Elmom Slabić, istakla nam je da studenti nakon završetka studija nisu spremni za poslovni svijet, jer kako je navela na fakultetima se ne radi dovoljno na osposobljavanju studenata za berzu rada.

– Studenti nakon završetka studija uopšte nisu upoznati sa poslovnim svijetom, nebitno sa koje grupacije fakulteta dolaze. Šta ste radili tri, četiri godine, pa još uvijek ne znate „kako stojite“ sa vašim zvanjem? Ovo pitanje se nadovezuje na problem nekonkurentnosti studenata. Posao neće sam doći, posebno ne u BiH i toga trebaju – trebate biti svjesni.

To zaista zavisi od fakulteta, univerziteta i na kraju oblasti ljudske djelatnosti koja se posmatra.

– Društvene nauke, društveni fakulteti, pored Ekonomskog fakulteta UNSA, imaju, objektivno, programe relativno dobro prilagođene tržištu. Ali, šta je sa ostalim? O stanju našeg obrazovnog sistema se nema ništa novo reći. Posljednjih godina standard kvaliteta opada, to se primijeti i na Univerzitetu u Sarajevu koji drži primat u BiH, navodi Sladić, te je istakla i to da velika većina nema osnovne vještine i znanja potrebna za bilo koju oblast, posao, kamo li već izgrađenu „ekspertizu“ koja je adekvatna za određeni nivo obrazovanja.

Formalno ili neformalno obrazovanje?

Neformalno obrazovanje postaje oblast gdje većina mladih stekne znanja koja nisu mogili usvojiti na svojim fakultetima, te potrebne vještine i kompetencije koje mogu da primijene u daljem radu. Međutim, ne bismo trebali isključivati jednu odnosno drugu stranu, jer kako formalno tako i neformlano obrazovanje može doprinijeti našem ličnom i profesionalnom razvoju. Ovog mišljenja je i naša sagovornica koja je istakla da je potrebno shvatiti da u ovakvoj dinamici tržišta, čime god se vi bavili, možete zaboraviti na onu, dobro poznatu u našoj zemlji: „Završi ti samo fakultet pa će biti posala.“

– Neformalno obrazovanje donosi nevjerovatna znanja i vještine, te mu morate posvetiti više pažnje, ako ništa zbog lične satisfakcije. Formalno + neformalno obrazvanje kao najbolji garant uspjeha. Govorim iz ličnog primjera, kaže Slabić.

– Praksa je najvažnija, neosporivo, ali isto tako i teorija je neizostavna. Na fakultetu čiji sam student, omjer teorije i prilika koje nam Fakutet pruža je po meni jako dobar, postoji još takvih primjera, ali i onih suprotnih. Vi morate poznavati i osnove materije, „logiku“ onog čime ćete se baviti. Učenjem teorije se „učite učiti“. Nije to pitanje samo Univerziteta u Sarajevu, to je model obrazovanja u BiH uopće. Bez neformalnog, ne može formalno obrazovanje. Bez teorije, ne može praksa. Praksa znatno više treba biti zastupljena, ali nisam zagovornik „10% teorija“ kao neki. I teorije i prakse dovoljno da služe svrsi – jedna kao osnov, druga kao alat do uspješne karijere, istakla je Slabić o prkasi na fakultetima.

STUDOMAT.TV by haloo: Redovni studenti će moći zasnovati radni odnos i zadržati status redovnog studenta na budžetu

Većina mladih svoje djelovanje usmjerava kroz nevladin sektor, te na taj način dolaze do novih saznanja i vještina koje mogu koristit u svojoj profesionalnoj karijeri. Nevladin sektor je segment u kojem mladi mogu da usavršavaju svoje vještine, stiču nova poznanstva i usmjeravaju svoj karijerni put ka oblastima koje ih zanimaju i gdje se pronalaze.

– Ne bih znala iskoristiti prilike nevladinog sektora, neformalnog obrazovanja, da nije bilo gimnazije i fakulteta čiji sam student. To se ne može razdvajati. Ja sam više „dobila“ konkretno kroz prakse, ali nauka mi je i dalje imperativ, sve što ona podrazumijeva. Kako da budem izvrsna bez aktivnog učenja, ponekad naporne, teorije koja mi je otkrila suštinu, strukturu i pozadinu. Profesor nam je jednom rekao: „Gledajte da naučite sve što možete. Pa, ako vam to ne bude trebalo, vi to slobodno zaboravite“. Da li će me neko pitati da nabrojim sve karakteristike lojalnosti kupaca, sve o poslovnom pravu ili tačan tok „promjena“ koje uzrokuje fiskalna politika? Vjerovatno ne, ali iscrpno učenje promijeni način razmišljanja. Pobjeda je znati primijeniti znanje u pravom smislu te riječi. Nema, na mom fakultetu, toliko nepotrebne teorije, koliko pogrešnih načina i razloga učenja iste.

Diploma fakulteta kao jedino sredstvo do posla?  

Većina mladih ljudi misli da je sasvim dovoljno imati diplomu i da će vas posao sačekati, međutim vaš CV ostaje prazan, a vaše kompetencije na jako niskom nivou.

– Sa praznim CV-em vas niko neće zaposliti i to vam garantiram. Tržište je takvo, prosječni nikome ne trebaju, nemojte me shvatiti pogrešno. Tržište traži izvrsne mlade ljude. Za nova znanja i vještine vam nije potreban novac, sjajno neformalno obrazovanje je besplatno, a sutra će značiti veći iznos koji je ekvivalent vašem radnom angažmanu, poručuje naša sagovornica.

Moramo biti svjesni toga da ako želimo imati bolju budućnost, bolje zarađivati i biti uspješniji u onome čime se bavimo, ne možemo se osloniti samo na fakultetsku diplomu, ali ni na neformlano obrazovanje. Uskladiti ove dvije stvari i iskoristiti ono što one nude, znači osigurati sebi lakši i efikasniji profesionalni put.

– Hrlite nauci, ne odlasku iz Bosne i Hercegovine. Da, mnogi svjetski lideri nemaju završen dodiplomski studij, ali vi budite lider, kako god sebe vidjeli, koji će ga imati. Nije pitanje diplome, „papir“ je najmanje važan, važan je proces koji će vas dovesti do nje, a ja vjerujem da je to put izvrsnosti bez obzira na grad, fakultet, univerzitet ili odsjek vašeg studija, poručila je za kraj naša sagovornica, Elma Slabić.