Počet ću sutra sa učenjem: Zvuči poznato?

Zašto odlažemo obaveze? Jesmo li lijeni?

 Počet ću sutra sa učenjem: Zvuči poznato?

Da li zdravo ponekad odložiti obavezu? Šta je problem kada odlaganje postane dominantan oblik ponašanja? Može li se prevazići i kako?

Ponašanje koje ima karakteristike odlaganja akcija i zadataka za kasnije poznato je kao prokrastinacija. Odlaganje samo po sebi uopšte ne mora biti disfunkcionalno, naprotiv može ukazati na fleksibilonost osobe koja odlaže kao i kapacitete za prilagođavanje novonastaloj situaciji.

Problem se javlja kada prokrastinacija postane dominantni način funcionisanja osobe. Osoba u nedogled odlaže neprijatne aktivnosti za kasnije osjećajući trenutno olakšanje. Istaživanja govore da se čak kod 50% studenske populacije javlja prokrastinacija.

Odlaganje početka učenja gotovo po pravilu studentu donosi nedostatak 2-3 dana za adekvatnu pripremu ispita. Veliki broj sudenata redovno spremanje ispita počinje pravljenjem realnog, jasnog plana koji se po potrebi revidira, piše najstudent.com.

Prokrastinaciju obično prate osjećanja krivice i nezadovoljstva, anksioznosti, unutrašnje nelagode. Uzroci ovakvog disfuncionalnog ponašanja mogu biti najrazličitiji: perfekcionizam, strah od neuspjeha, nedostatak motivacije, problemi sa autoritetima, niska frustraciona tolerancija, iracionalna uvjerenja. Razumijevanje uzroka vodi razrješenju problema i boljoj organizaciji vremena i aktivnosti, kvalitetnijem i ispunjenijem životu sa mnogo manje frustracija.

Ponekad izlaženje na kraj sa ovim problemom nije jednostavno i zahtijeva pomoć stručnjaka. Nemojte se ustručavati da potražite stručnu pomoć i ponovite prokrastinaciju.