Svi smo pokušali da učimo nešto novo, bilo da se radi o stranom jeziku, programiranju ili igranju šaha. Ukoliko ste kao većina ljudi, vjerovatno ste odustali od učenja prije nego što ste novu vještinu savladali. Da ne zalazimo u razloge, niste učili i usvajali novu materiju onako brzo kao što ste očekivali, sve to vam je ubrzo dosadilo ili možda niste imali dovoljno vremena.
Postoji čitav niz grešaka koje pravimo kada krećemo da učimo nešto sasvim novo po prvi put. Slijedi 5 najčešćih grešaka koje pravimo u takvim situacijama i kako ih izbjeći:
GLEDAJ STUDOMAT.TV
TVoj vodič kroz studentski život!
Nemamo jasno postavljen krajnji cilj
Uradite jednostavan test, uporedite 2 osobe iz svog okruženja, jednu osobu koja je vrlo uspješna i ostvarena i neku drugu osobu koja se do sada nije mnogo istakla u svojim aktivnostima. Šta ih razlikuje osim očiglednog? Bez sumnje, prva osoba je oduvijek imala jasno definisane ciljeve kojima se redovno bavi, piše lifehack.org.
Bez definisanog krajnjeg cilja vrlo lahko možete izgubiti motivaciju ili odustati kada naiđete na prvu prepreku.
Napravite razliku između lošeg, dobrog i fantastičnog cilja.
Loš cilj: Želim da naučim strani jezik kako bih putovao sljedeće godine.
Dobar cilj: Želim da naučim španski jezik kako bih sljedećeg ljeta posjetio Španiju.
Savršen cilj: Na ljetovanju 2017. razgovaraću sa Špancima bar 15 minuta na španskom jeziku uz kafu.
Primjećujete li razliku? Ono što čini savršen cilj jesu upravo precizni detalji kroz koje možemo definisati cilj. Ko, šta, gdje, kad, kako? Većina nas postavlja sebi suviše opšte, neprecizne ciljeve i to je prva greška zgog koje ne možemo održati motivaciju i ostvariti krajnji cilj.
“Prvo skoči pa reci hop”
Ovo je greška koju svi činimo. Vrlo često nismo svjesni svih koraka koji će nas dovesti do krajnjeg cilja što za posljedicu ima to da možemo napraviti lošu procjenu vremena koje nam je potrebno da nešto naučimo, vještine koje su nam potrebne, koliko je to komplikovano itd. Koliko puta ste loše procijenili određeni zadatak na prvi pogled, a tek kada ste počeli time da se bavite shvatili ste koliko je zapravo teško i komplikovano?!
Iako postoje brojni trikovi i tehnike da skratimo vrijeme koje nam je potrebno da naučimo nešto novo, ipak postoji proces koji moramo ispoštovati ukoliko želimo dugoročne rezultate. Na primjer, ne možete od apsolutnog početnika preko noći progovoriti španski jezik na nivou maternjeg a da niste prošli sve one stepenice od početnog nivoa redom. Kao što ne možete voditi multinacionalnu kompaniju a da niste prvo bili na praksi, pa na junior poziciji, pa senior itd itd.
Imate nerealistična očekivanja
Greška koju svi pravimo tiče se prije svega vremena i naših sposobnosti, odnosno vrlo lako ćemo precijeniti šta sve možemo uraditi za 1 godinu dok ćemo isto tako potcijeniti šta možemo uraditi za 1 deceniju!
Danas smo svi nestrpljivi, naročito mladi. Želimo sve i odmah! Kada pogledate kako svijet funkcioniše, ukoliko ne postoji konstantni napredak od 100% smatra se da nazadujemo. Kada pogledate sve naslove, biće vam jasno “5 brzih koraka da uradite to i to” ili “Kako da postignete to i to za samo 30 dana”. Zaboravljamo da za velika djela je potrebno vrijeme!
Iako je bitno da postavljamo sebi velike ciljeve (velike zalogaje), kao na primjer “naučit’ ću da programiram za mjesec dana”, zapravo to može biti i kontraproduktivno ukoliko zaista ne vjerujemo da to možemo i ostvariti!
Formula za uspjeh glasi: treba postaviti sebi cilj koji jeste velik i koji će nas natjerati da se malo više potrudimo ali neće nam stvarati presiju.
Koristimo pogrešnu strategiju
Dobra strategija može vam uštjedeti sate i sate teškog rada.
– Dajte mi 6 sati da posiječem drvo i ja ću prva 4 sata potrošiti na oštrenje sjekire. – Abraham Lincoln
Odabrati dobru strategiju i naučiti da učimo pametno je navika koju bi trebalo da steknemo. Kada učite nešto novo, s vremena na vrijeme ostavite sve po strani i razmislite da li koristite najbolju strategiju za napredovanje.
Možete primjeniti Paretovo pravilo kako biste procijenili da li koristite dobru strategiju: Da li uz ovih 20% mog vremena, snage i metode učenja ja mogu ostvariti 80% željenih rezultata?
Na primjer, ukoliko želite da savladate strah od javnog govora i usavršite svoje prezentacione vještine, prijavit’ ćete se za specifičnu radionicu i pokušat’ ćete kroz praksu da ostvarite svoj cilj, umjesto da provedete sate čitajući savjete po internetu.
Pokušavamo da sve uradimo sami
Kada učimo nešto novo, svi mi doživljavamo nešto što se zove kriva učenja.
To je linija koja prikazuje ne samo kako napreduje naše učenje kroz tok vremena, nego i uspone i padove emocija s kojima se u tom procesu susrećemo, od uzbuđenja do depresije. Kada odlučimo da učimo sve sami bez pomoći profesionalca, utoliko sebi pravimo veći problem. Osobe koje se u učenje upuštaju sasvim samostalno bez ičije pomoći, u smislu da imaju osobu kojoj se mogu obratiti za pomoć kao mentoru na primjer, češće se susreću sa problemima u učenju zbog kojih lako gube motivaciju i odustaju od cilja.
Skoro u svakom aspektu naših života valjalo bi imati mentora koji će raditi sa nama, bilo da se radi o vašem treneru u teretani ili mentoru na fakultetu.
To je najbolje čuvana tajna svih uspješnih osoba koje su ostvarile svoje najveće ciljeve.
Ukoliko želite da budete u top fizičkoj formi, obratite se stručnjaku i pratite uputstva svog trenera. Ukoliko želite da naučite strani jezik, pronađite privatnog profesora. Ukoliko želite da napišete najbolji diplomski rad, obratite se vašem profesoru na fakultetu.
Bićete prijatno iznenađeni koliko ćete ostvariti uz minimalnu pomoć!