Padanje ispita je zapravo odlična metoda učenja! Da li vas ova konstatacija iznenađuje? Brojna istraživanja sprovedena na ovu temu zaključuju da je padanje ispita korisno i predstavlja odličan način učenja. Saznajte kako je to moguće…

Šta bi bilo kada biste svaki put prije ispita imali probni test? Pitanja koja će se možda naći na zvaničnom ispitu, ali ovog puta u probnoj verziji. Sa tim iskustvom lako biste se pripremili za onaj pravi ispit i položili ga, zar ne?

Zapravo, nije to neka velika novina, ideja leži u konceptu „predtestiranja“, jednom od najzanimljivijih otkrića u oblasti izučavanja navika u učenju. Kako piše New York Times, psiholozi su kroz brojne eksperimente utvrdili da u izvjesnim situacijama pogrešni odgovori na „pred-testu“ mogu biti mnogo više od nasumičnog pogađanja. Zapravo sami pokušaji da riješimo zadatak mijenjaju način na koji mislimo i skladištimo informacije koje se nalaze u samom pitanju. Prilikom rješavanja određenih vrsta testova, naročito testova sa pitanjima sa više ponuđenih odgovora, mi zapravo imamo koristi od toga što smo pogrešno odgovorili na pitanje, što se ogleda u pripremi našeg mozga za ono što će doći kasnije, na sljedećem testu.

Padanje ispita utemeljuje znanje i informacije na specifičan način. Polaganje testova moglo bi biti tajna uspjeha učenja, a ne obrnuto. Rješavamo testove kako bismo naučili, a ne učimo kako bismo riješili test. Iznenađeni?

Izlazak na ispit bez znanja dobra je metoda učenja

– Odlazak na ispit mogao bi biti ključ učenja, a ne obrnuto. Kako se pokazalo, ispit nije samo metoda kojom se mjeri nečije znanje, to je način kojim se obogaćuje i mijenja pamćenje, istaknuo je Benedict Carey za New York Times.

Psiholog Elizabet Bjork sa U.C.L.A. koja se takođe bavila ovim istraživanjem došla je do zaključka da polaganje probnog testa prije zvaničnog ispita poboljšava sposobnost studenata da na ispitu daju tačne odgovore na slična pitanja. Čak i kada studenti padnu test, probni testovi im daju mogućnost da steknu uvid u vokabular koji se koristi, formu pitanja, ključne riječi i teme koje će se naći na ispitu.

Polaganje probnog testa na kojem ćemo “isprobati” pitanja i svoje znanje uz brojne pogrešne odgovore zapravo poboljšava učenje i pripremu studenta za zvanični ispit, tvrdi Bjork, budući da probni test prilagođava naše misli i usmjerava ih u pravcu usvajanja tačno onih informacija koje će nam biti potrebne za uspješno položen ispit.

Metode poput podvlačenja markerima, pamćenja uz asocijacije i raznih memo-tehnika kod ljudi stvaraju iluziju razumijevanja, odnosno fluentnost. Drugim riječima u glavama nam se stvara privid da nešto zaista razumijemo, dok zapravo te informacije nisu “kristalno jasne”, konsolidovane u našoj memoriji te će vrlo brzo “ispariti”. S druge strane, izlazak na ispit za koji niste ni približno spremni predstavlja odličan uvid u teme, koncepte i vokabular koji ćete lakše naučiti kada odlučite da se ozbiljno posvetite pripremi tog ispita. Ukoliko ste ispit pali zbog određenog zadatka, toga što niste mogli da se sjetite neke definicije ili formule, sasvim smo sigurni da na sljedećem ispitu nećete imati problema da se sjetite baš tog podatka, i svega onoga što se tiče te teme, koji vas je prošlog puta koštao položenog ispita.

Zato, i ako slučajno padnete sljedeći ispit, ne očajavajte! Shvatite to kao dobru probu i pripremu za sljedeći rok kada ćete taj ispit sasvim sigurno položiti!

(Studentski život)