Možda bi kao promjene mogli navesti veći broj privatnih škola, dok se državne škole sukobljavaju sa odabirom jezika ili izborom pisma, metode pročuvanja nisu evoluirale, a bosanskohercegovačno ulaganje u nauku je 0.007%. I bez obzira u kojem dijelu BiH živjeli postoji samo jedan pristup, način rada i plan i program po kojem đaci uče.
Istovremeno, Svjetski ekonomski forum svake godine koristeći se cjelokupnom ekonomskom i razvojnom politikom svake zemlje svijeta rankira po 12 stubova kompetentnosti u kojoj su uklječena i makro-ekonomija, okoliš, infrastruktura, zdravlje i osnovno školstvo, kao i učinkovitost tržišta rada.
Business insider je istražio podatke o školama u svakoj zemlji i donio rezultate gdje su istražili najbolji obrazovni sistem. Niti SAD ili UK nisu uspjele ući u 11 najboljih.
Najbolje ocijenjene zemlje:
11. Japan: 5.6
Japan je na vrhu liste po pismenosti, nauci i matematici u Organizaciji za ekonomiju, kooperaciju i razvoj (OECD). Učenici idu šest godina u osnovno, tri godine kroz mlađu srednju školu i tri godine u srednju školu prije odluke gdje bi željeli da studiraju. Srednja škola nije obavezna, ali je upis u srednje škole 98%.
10. Barbados: 5.9
Vlada Barbadosa je investirala u edukaciju koja je rezultirala rastom od 98% u pismenosti, jedna od najvećih u svijetu. Osnovna škola je od četiri do jedanaest godina, zatim srednja škola od 11 do 18. Većina škola da li osnovnih ili srednjih je u vlasništvu same države.
9. Novi Zeland: 5.6
Osnovno i srednje obrazovanje u Novom Zelandu su od pete do 19. godine, sa obaveznim školovanjem od šeste do šesnaeste godine. Postoje tri tipa srednje škole u Novom Zelandu: državno školstvo koje broji oko 85% populacije, državno-integrirana škola u kojoj su privatne škole integrirane u državu, ali imaju poseban zakup i tu je 12% učenika i privatne škole u koje ide tri posto učenika.