Učesnici su imali priliku, u neformalnoj atmosferi, porazgovarati sa gostujućim predavačima na temu “EUvaluacija”. Cilj je bio, na nešto drugačiji način, približiti mladima poziciju Bosne i Hercegovine po pitanju članstva u Evropsku uniju (EU). Također, nastojalo se predstaviti šta nam već sada EU nudi, poput EU grantova koji su trenutno dostupni kao i projekata mobilnosti studenata i mnogih stipendija za koje naši studenti mogu aplicirati.
Dr. Wolfgang Thill, EU desk officer za austrijsku ambasadu u Bosni i Hercegovini, naglasio je kako je važno znati da EU neće praviti kompromise po pitanju vladavine prava i borbe sa korupcijom u Bosni i Hercegovini. Najveće prepreke za reforme u Bosni i Hercegovini su komplikovan politički sistem te poteškoće u donošenju i sprovođenju odluka usljed toga. Spomenuo je da Belgija također ima komplikovan politički sistem, ali da se reforme mogu sprovoditi, ukoliko postoji politička volja. Nevladin sektor može i treba stvarati pritisak na vladajuće strukture po pitanju procesa stabilizacije i pridruživanja, kako bi se ubrzao proces pristupanja Bosne i Hercegovine u EU. Austrija će i dalje biti podrška Bosni i Hercegovini. Jedan su od najvećih investitora i mnoge austrijske kompanije posluju u našoj zemlji. Pred Bosnom i Hercegovinom je dug put za članstvo u EU, ali Austrija je svjesna značaja naše države.
Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske incijative za stabilnost (EIS), skrenuo je pažnju da se u posljednjih 5 godina podrška za proširenje EU među njenim članicama generalno pogoršala. Generalno mišljenje o Bosni i Hercegovini je da nije sposobna da postane članica EU. U takvoj situaciji, teško je motivisati ljude da nešto rade, administraciju da sprovodi reforme te mlade da ostanu u zemlji i pokušaju nešto sami napraviti. Percepcija samih građana Bosne i Hercegovine prema svojoj zemlji je često vrlo loša, te se to zatim reflektuje i prema EU i ostatku svijeta. Skrenuta je pažnja da EU integracija neće riješiti sve probleme, što se vidi na primjerima Hrvatske, Slovenije i Mađarske, te da je to jedna od zabluda. Bosna i Hercegovina upravo kroz proces evropskih integracija ima priliku popraviti loše stvari i prestati biti beznadežan slučaj, kako trenutno izgleda u očima zemalja članica EU i Brisela, te samih građana BiH.
Andrej Gajić, jedan od suosnivača poznate evropske nevladine organizacije za istraživanje i zaštitu morskih pasa Sharklab International, skrenuo je pažnju da je za uspješnu aplikaciju za EU fondove presudna stručnost. Ono što se u Evropi traži su biografija pojedinca, knjige koje je objavio te radovi u međunarodno priznatim časopisima. Situacija u Bosni i Hercegovini je takva da nismo svjesni potencijala koji imamo. Put je težak i uspjeh se ne postiže preko noći, te zahtijeva godine rada, ali princip je sljedeći: čovjek treba imati vodilju, vjerovati i biti pozitivan. Ljude u Bosni i Hercegovini ubija pesimizam. Izgovore za nerad treba zamijeniti razlozima za rad, jer prilike postoje ali ih treba sam potražiti. Mi ne moramo i ne možemo sami popravljati sistem u državi, ali nam to ne umanjuje mogućnosti da uspijemo. Gajić je shvatio da najveća šansa i potencijal leži u tome što je Balkan neistražen, te da čovjek tu može napraviti izuzetne stvari. Gajić poručuje da se treba aktivirati, volontirati, graditi vlastitu biografiju, upoznavati ljude i širiti krug poznanstava, jer nikada nismo svjesni ko nam u životu može pomoći. Iz nečega što volimo i čim se bavimo, treba izvući nešto što može biti općeprimjenjivo. Potrebno je uložiti maksimalan trud i napor u ono što želimo postići, a ciljevi će se zasigurno postići. Principi su u srži isti za sve, nezavisno od oblasti. Svaka osoba može ostvariti sebe, ne samo u evropskim, već i svjetskim okvirima, ako dovoljno vrijedno radi na tome.
Harun Rizvanbegović, projektni menadžer Sarajevske regionalne razvojne agencije (SERDA) naglasio je da ta agencija postoji već 12 godina kako bi znanje koje posjeduju prenijeli drugima. 2003. je na inicijativu međunarodne zajednice na području Bosne i Hercegovine osnovano 5 razvojnih agencija, sa ciljem da se ekonomski vežu regije, jer se u EU regija smatra nečim svetim. U SERDI se sprovode razni projekti, između ostaloga i projekti EU, te se realizuje i projektna akademija, koju je do sada pohađalo 490 osoba iz BiH. SERDA je do sada aplicirala za hiljade projekata, a najvećim uspjehom smatraju odobrena 23 projekta 2011. godine, od 96 za koliko su aplicirali. Rizvanbegović naglašava da prolaznost nije velika, ali i da je svaki odbijeni projekat prilika da se sljedeći unaprijedi te da se poprave nedostaci. EU planira budžet na period od 7 godina, te je trenutno aktuelan IPA II fond za period 2014 – 2020. Sam kandidatski status zemlje za članstvo u EU otvara pristup mnogo većem broju fondova. Ista metodologija apliciranja važi i za projekte vrijednosti 5 miliona kao i 100 miliona eura, te je naučenu metodologiju moguće primjeniti za aplikaciju za projekte iz svih oblasti. Evropska unija, integracija i fondovi su nešto što će biti aktuelno idućih 15-20 godina, te postoji mnogo grantova koji su dostupni našoj zemlji, a bit će ih sve više u budućnosti. Naglašeno je da se treba informisati, educirati i iskoristiti sve prilike, a SERDA je na raspolaganju za savjetodavnu pomoć.
Nena Marković, savjetnica za projekte pri Nacionalnom Erasmus+ uredu u Bosni i Hercegovini i učesnica Erasmus Mundus programa i Samir Beharić, stipendista Erasmus Mundus programa i aktivan član nekoliko nevladinih organizacija, pričali su o mogućnostima mobilnosti studenata u EU. Rečeno je da je prilikom potrage za studijskim stipendijama akademska svrha u pozadini svega najvažnija, te da se treba voditi programima i predmetima koji nekoga zanimaju, a ne državama u kojima se programi odvijaju, jer se na taj način zatvaraju mnoga vrata. Erasmus Mundus nudi 4 programa. Erasmus+ je otvoren za sve studente UNSA. Erasmus Mundus Joint Master Degrees i Erasmus Mundus Joint Doctorates programi nude priliku da se svaki semestar studira na drugom univerzitetu, uz pokrivanje svih troškova. Studenti mogu djelovati na dva nivoa. Jedan je da se informišu o onome što trenutno postoji i što im se nudi, a drugi je da sami potaknu saradnju sa inostranim univerzitetima po pitanju nečega za šta smatraju da bi bilo od koristi za njih i druge. Također, mnoge ambasade nude svoje programe razmjene studenata. Kandidat sebe mora prodati kao da je čitav život čekao samo na taj momenat, te se na taj način izvdojiti od ostalih. Samo iskustvo učešća u navedenim programima je fantastično, ne samo u profesionalnom, već i u ličnom smislu, što je možda i najvažnije. Sredstva i stipendije postoje, samo se treba usuditi i prijaviti, te svakako, biti uporan.
Nakon završetka sesije i iznošenja zaključaka, učesnici su imali priliku družiti se uz kafu i čaj, kako sa predavačima, tako i sa članovima IGAS-a koji su ih informisali o programu stipendiranja za prestižnu evropsku konferenciju – Evropski Forum Alpbach. Osmi Sarajevo World Café realizovan je uz podršku tradicionalnog partnera – Ekonomskog fakulteta u Sarajevu koji je ustupio svoje prostorije, te čajdžinice “Franz & Sophie” i Manuel Caffè-a koji su obezbijedili osvježenje za učesnike.
Za više informacija o radu IGAS-a kao i Evropskom Forumu Alpbach predstavnike IGAS-a možete pratiti i kontaktirati putem emaila: info@igas.ba, te putem profila na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i LinkedIN kao i web stranice www.igas.ba.
(STUDOMAT.ba)