Institut za razvoj mladih KULT u okviru brojnih inicijativa i svog rada tokom posljednjih 15 godina analizira društveni i ekonomski položaj mladih u BiH. Tema koja je posebno dominantna posljednjih godina, a kojom se bave i istraživači KULT-a je zapošljavanje mladih.
Ekonomska ekspertica u Institutu za razvoj mladih KULT Ajka Baručić ističe kako Institut radi brojna istraživanja, između ostalog, i kada je u pitanju tržište rada, te upozorava da su alarmantni podaci koji se odnose na nezaposlenost.
– Svjesni smo da postoji veliki problem u smislu nedostatka radnih mjesta na tržištu rada, a s druge strane, govori se o neusklađenosti obrazovnog sistema sa potrebama tržišta rada. Međunarodna organizacija rada je prije nekoliko dana objavila izvještaj o procentima nezaposlenosti mladih u cijelom svijetu i tu se vidi da BiH po nezaposlenosti mladih dominira kako u regionu, tako i u svijetu. Kao posljedica velike nezaposlenosti dešava se odlazak mladih ljudi van granica BiH, uglavnom u Evropu, ali i na druge kontinente. Te statistike su jako porazne i one govore da je u posljednje dvije godine oko 80.000 ljudi napustilo BiH, a među kojima dominiraju mladi. Nažalost, postoji problem sa statistikama, jer nemamo jedan centralizirani izvor kada je u pitanju tzv. odliv mozgova, odnosno statistika o odlasku visokoobrazovanog kadra iz BiH, govori Baručić, nastavljajući priču o istraživanjima KULT-a iz 2013. o analizi potreba mladih.
– U Federaciji BiH istraživanje je pokazalo da se 60 posto mladih izjasnilo da bi odmah napustilo državu ukoliko bi im se ukazala prilika, što je zastrašujući podatak. Čak 37 posto mladih iz FBiH kaže da bi napustili zemlju trajno, te da se uopšte ne bi vraćali, upozorava Baručić.
UNDP je radio prvi izvještaj o mladima 2000. i tada se oko 60 posto mladih ljudi izjasnilo da žele napustiti Bosnu i Hercegovinu. – Tu vidimo jednu specifičnu situaciju, gdje 16 godina poslije još imamo isto stanje, tako da možemo reći da vlast, društvo i javnost nisu adekvatno reagovali, jer dolazi do masovnog odlaska mladih ljudi iz BiH, umjesto da se situacija mijenja nabolje, konstatuje Baručić.
Osvrnula se i na strategije zapošljavanja, o kojima se mnogo govori, te pojasnila njihovu neučinkovitost.
Strategije bez efekata
– Imamo brojne strategije obrazovanja, zapošljavanja i strategije podrške poduzetništvu na svim mogućim nivoima, međutim, čini se da te strategije nisu dovoljno usklađene međusobno, da nisu ujednačene, te da nisu usmjerene ka istom cilju. Sredstva se na različite načine troše i samim tim nema sinergijskog efekta koji bi rezultirao konkretnim pomakom. Mladi konstantno slušaju priču o zakonima i pravilnicima, ali njima ta priča više nije dovoljna, željni su konkretnih stvari. Svi ti programi i poticaji koji su vezani za zapošljavanje i samozapošljavanje su sporadični i povremeni, to su neke mjere koje nemaju kontinuitet. Nije dovoljno reći izdvojit ćemo toliko i toliko sredstava i pustiti da to ide samo od sebe. Ti programi moraju imati mjerenje efekata, da vidimo da li su se ostvarili ciljevi, da bi se naredne godine moglo odlučiti šta promijeniti u tom programu kako bi on dao rezultate, a ne samo stihijski ići u projekt i izdvajati sredstva, pojašnjava Baručić.
Istraživači iz KULT-a stalno apeluju na vlast da ne pokazuje dovoljnu opredijeljenost za mlade i da ustvari nije ni čudo da se mladi ljudi osjećaju usamljeno, prepušteni sami sebi, nalaze druga rješenja za svoju egzistenciju, odnosno odlazak iz BiH.
– Nas brine što se javnost i vlast počela navikavati na to, a nikako se ne smijemo navići, preozbiljan je problem dopuštati da odlaze mladi koji su nam potencijal. Ako se ovaj problem ne počne ozbiljno rješavati, mi ćemo osjetiti posljedice odlaska visokoobrazovanog kadra iz BiH, kaže Baručić, navodeći kako su članovi KULT-a u stalnom kontaktu sa zavodima za zapošljavanje.
– Zavodi za zapošljavanje u FBiH i RS-u, koji imaju programe podrške prvom zapošljavanju i sticanju pripravničkog staža, kažu da oko 70 posto ljudi ostaje kod poslodavca i nakon prve godine staža. Međutim, to su neka kratkoročna mjerenja, nemamo mjerenja na tri, pet ili deset godina, da vidimo šta se sa tim ljudima dešava. Ponekad postoji zloupotreba od poslodavaca kada su u pitanju programi zapošljavanja, gdje poslodavci iskoriste tu priliku da godinu imaju subvencioniranog pripravnika, a nakon toga se odriču tog zaposlenika i opet se prijavljuju na novi program i tako ukrug. Takvi poslodavci ne iskoriste priliku da zadrže radnika nakon što su godinu uložili u mladu osobu da stekne znanja i vještine, priča nam Baručić.
Ona naglašava kako je mladima ograničen izbor radnih mjesta koje mogu naći u ponudi na konkursima.
– Mladi pokušavaju doći do posla preko službi za zapošljavanje i web portala. Svi koji posjete te portale mogu vidjeti ograničenost izbora radnih mjesta. Možemo vidjeti da je puno toga za ekonomiste, računovodstvo ili za komercijalne poslove. Nema puno izbora za one koji su završili recimo marketing, finansijski menadžment, kaže Baručić, te pojašnjava kako u BiH imamo neusklađenost između potreba tržišta rada i obrazovnih institucija.
Redanje stvari
– Najviše je ekonomista, pravnika, nastavnog osoblja, a imamo ograničenu ponudu za takva zanimanja na tržištu rada, dok s druge strane imamo deficit u informaciono-komunikacionim tehnologijama koja je perspektivna grana privrede. Vidimo da i naša preduzeća idu u korak sa tehnologijama, da je veliki broj omladinskih biznisa koji se bave IT-om, tako da tu gdje je potrebna radna snaga, imamo mali broj ljudi koji se edukuje za tu oblast. Potrebno nam je i karijernog savjetovanja. Smatramo da univerziteti tu trebaju zauzeti aktivniju ulogu. Upisne politike na fakultete su vrlo upitne, imamo situacije na pojedinim ekonomskim fakultetima gdje se primi po 200 studenata na prvu godinu, a podaci iz Zavoda za zapošljavanje govore da je upravo ekonomista najviše na listama nezaposlenih, tako da tu imamo jednu kontradiktornost. U takvim slučajevima ne možemo kriviti mlade ljude, oni osjećaju afinitet prema nečemu i time se vode, a vlast je ta koja treba drugačije da poreda stvari, zaključila je Baručić.