Obrazovnom sistemu u Bosni i Hercegovini prijeko potrebna reforma

Prije deset godina broj upisanih studenata na Univerzitet u Tuzli bio je veći od pet hiljada. Danas je taj broj pao na malo više od hiljadu studenata.


1 19
Foto: visoko.ba

Scenarij nije bolji ni na drugim Univerzitetima u državi, a kao razlog se uglavnom navodi masovno iseljavanje stanovništva. Ali, ne zna se šta je čemu uzrok, a šta posljedica, jer mladi kao razlog za odlazak navode upravo obrazovni sistem.

Zastarjeli planovi i programi, neusklađenost obrazovnog sistema s tržištem rada, manjak praktične nastave – samo su neki od razloga zbog kojih se mladi iz Bosne i Hercegovine odlučuju za studij u inostranstvu. Među njima je i Ivana Porobić, čiji je izbor bila Ljubljana.

GLEDAJ STUDOMAT.TV

TVoj vodič kroz studentski život!

– Kroz srednjoškolsko obrazovanje ustanovila sam da je naš obrazovni sistem izuzetno zastario i da su dugi niz godina metode iste, da se ništa ne mijenja. Željela sam upisati fakultet koji me zanima, a da se ne moram nakon toga brinuti hoću li imati posao, a posebno ne da upišem nešto što ne želim da bih ga imala, priča nam ona.

Pokazatelj je to da je obrazovnom sistemu Bosne i Hercegovine prijeko potrebna reforma. Za početak, prema riječima profesora, Bolonjski sistem treba ostaviti iza nas jer se do sada nije pokazao kao efikasan.

– To, definitivno, treba mijenjati jer studente i njihovo znanje ne možemo vrednovati nikakvim bodovima, znanje se teško može na taj način mjeriti, a trebamo napraviti i neki protok znanja, odnosno vršiti neku sinergiju, spajanje odsjeka u smislu da studenti mogu studirati više programa, ističe Amela Delić-Aščić, profesorica na Filozofskom fakultetu UNTZ.

Inovacija i kreiranje novih studijskih programa je nadležnost univerziteta i ne zna se koliko i da li se uopće radi na tome s obzirom na to da odgovor na ovo pitanje od menadžmenta Univerziteta nismo dobili. Što se tiče poboljšanja uslova rada, to je u nadležnosti Vlade Tuzlanskog kantona i na tome se, kažu u resornom ministarstvu, radi. Posebno će biti značajna izgradnja kampusa, za šta će biti izdvojeno oko četiri miliona maraka.

– Univerzitet ima određene planove koji se odnose na internacionalizaciju Univerziteta u Tuzli, ali je to nemoguće bez kampusa. S kampusom možemo realizovati i tu ideju da imamo studente iz regiona, ali i drugih dijelova svijeta, kaže Ahmed Omerović, ministar obrazovanja i nauke TK-a (SDA).

Studenti koji ipak studiraju ovdje kažu da im je najpotrebnija praksa, na koju čekaju sve do posljednje godine studija. Profesori, s druge strane, ne žele da se zanemari značaj teorijskog dijela nastave.

Prakse fali. Kako je raspoređeno, tek ćemo na četvrtoj godini imati metodiku, ali svakako da prvi put prije prakse bi bio da nam se da osnovno znanje, navodi Irna Brkić, studentica treće godine na Filozofskom fakultetu UNTZ.

– Ona jeste bitna, međutim, nije presudna jer visoko obrazovanje podrazumijeva mnogo teorijskih znanja, a teorija je u ovom društvu toliko potcijenjena da ne znam nekad šta bih rekla da objasnim ljudima koliko je ona važna, kaže Delić-Aščić.

Sigurno je da su i teorija i praksa podjednako važne, no potrebno je pronaći nove metode usvajanja znanja da bi fakulteti vratili i kredibilitet, ali i studente. I to bi trebao biti imperativ jer promjene nam neće biti važne ako ih ne budemo imali na kome primijeniti. A sve nas je manje, prenosi visoko.ba.