Niko više ne želi studirati? Dramatičano opao broj studenata, a ovo su glavni krivci

Mnogi će reći da je generacijama prije nas bilo lakše. Oni koji su završili fakultete, zaposlili su se u solidnim firmama, dobili siguran posao, imali sigurnu platu, mogli su graditi i kupovati nekretnine i imati djecu. S druge strane, mlađa generacija, mladi koji su nedavno završili fakultet ili oni koji su trenutno maturanti, svjesna je kako takav razvoj situacije u životu nije realan. Naime, uz nevjerojatno visoke troškove stanovanja, minimalne plate s kojima se jedva pokrivaju troškovi života i režija, u današnje je vrijeme skupo imati čak i kućnog ljubimca stoga o osnivanju porodice mnogi mladi ne razmišljaju prije tridesete godine.

Studiranje postaje prevelik finansijski rizik

Spomenuta se domaća situacija može preslikati i na onu svjetsku, no, domaćim studentima je ipak nekako lakše s obzirom na to da je cijena školovanja niža. S obzirom na to da se akademsko obrazovanje u zapadnim zemljama plaća pravo bogatstvo, današnje generacije mladih ulaze u dugove koje otplaćuju pola svog radnog vijeka. Dakako da nam studentski život donosi mnogo dobrobiti, no, uzimajući u obzir činjenicu koliko studenti svoje školovanje plaćaju u Velikoj Britaniji ili SAD-u, očito su dugovi koje napravi studentski život jednostavno prevelik rizik koji mladi ljudi više nisu spremni preuzeti, prenosi Moj Faks.

Pola miliona studenata manje

Uz spomenute finansijske poteškoće, u jednačinu se još moraju dodati i pandemija koja traje već dvije godine, a sada i skandali koji potresaju državu vezano uz sigurnost: drogiranje djevojaka direktno injektiranjem sredstva za omamljivanje u tijelo. Kako se tu pojavljuje i element straha za vlastiti život, mlađe generacije sve više odustaju od fakulteta, barem prema novim brojkama američkog Nacionalnog studentskog Clearinghouse istraživačkog centra koje su objavili prošle sedmice.

Naime, njihove brojke predviđaju kako će izgledati upisi na fakultete narednih godina, a ovaj puta predviđaju da će oko pola miliona manje ljudi upisati fakultete dogodine. Za ovu godinu broje 727 hiljada manje upisanih studenata nego prošle godine, a ova se velika brojka pripisuje djelomično pandemiji, a dio zbog troškova školovanja (koji su i dalje bili visoki kao da se nastava održava normalno, iako su studenti cijelu godinu proveli online).

Dugovi se broje u milijardama

No, kako dalje pišu, ovaj negativan trend bilježi se od 2012. godine, a pandemija je samo povećala negativne brojke, koliko zbog bolesti, toliko i finansijske situacije kada je mnogo ljudi izgubilo posao, pa s finansijske strane, nije bilo moguće upisati fakultet. Uz spomenuto, strani mediji već nekoliko mjeseci intenzivno pišu o studentskim dugovima u SAD-u, koji su procijenjeni na 1,6 milijardi duga, a svakim danom ova se brojka povećava. U posljednjih deset godina, američki studentski dug narastao je za 100 posto, dok je u istom tom periodu minimalna plaća za radnike tek neznatno rasla.

Nakon popularne Sedmice za brucoše, na društvenim su se mrežama pojavili video isječci polu praznih prostora s malim brojem ljudi, napuštenih studentskih domova i hladnih zajedničkih kuhinja, što je samo doprinijelo mišljenju da studentski socijalni život nije ni blizu onoga što je većina očekivala upisivajući fakultet.

Diplome “manje vrijednosti”

Po pitanju Velike Britanije, studenti i tamo moraju plaćati velike svote novaca za svoju edukaciju, a zbog nedavnih zakonskih promjena, svoje studentske dugove moraju početi otplaćivati još na fakultetu, s dužim vremenskim periodom otplate i većom kamatnom stopom. Uz to, počelo se javno propagirati protiv diploma “manje vrijednosti” (umjetnost i humanističke nauke) i još uz finaliziranje Brexita, britanskim je studentima suđeno krenuti sličnim putem kao i u SAD-u – odustajanje od fakulteta.