Nedim Kujraković: Mladić koji je razvio parking-aplikaciju “ParkMap BiH”

Nedim Kujraković je devetnaestogodišnjak i student prve godine Fakulteta za saobraćaj i komunikacije u Sarajevu. Nedim je 30. maja ove godine zvanično pustio u rad Android aplikaciju, tada pod imenom „Sarajevo Parking“, a koja danas nosi naziv „ParkMap BiH“. Pojasnio nam je kako je došao na ovu ideju, zašto je promijenio naziv aplikacije, te kakvi su mu planovi u budućnosti.


Nedim Kujrakovic

Razgovarala: Dženeta Rovčanin, STUDOMAT.ba

Iako ima samo devetnaest godina, Nedim Kujraković je svestran mladić: bavi se informatikom, programira mobilne aplikacije, bavi se dizajniranjem i izradom web-stranica. Osim informatike, piše i poeziju, te je u razgovoru napomenuo da ima u planu objavljivanje zbirke poezije, međutim, naglašava da je taj plan zasad još uvijek u daljoj budućnosti.

Kada si došao na ideju za razvijanje aplikacije koja bi se ticala parkiranja automobila u Sarajevu?

Na ideju za aplikaciju došao sam nakon što sam položio vozački ispit – tada osamnaestogodišnji Nedim, učenik četvrtog razreda Druge gimnazije Sarajevo, imao je dilemu gdje može parkirati svoj automobil. Pokušavajući pronaći adekvatno parking-mjesto, shvatio sam tada da Sarajevo nema nigdje dostupnu listu ili još bolje mapu na kojoj su prikazana parking-mjesta raspoređena po gradskim zonama. S obzirom da je meni ista bila jako potrebna, odlučio sam da sam napravim tu mapu. Ideja je eventualno evoluirala u Android aplikaciju koja je krajem maja, tačnije 30. maja, objavljena pod imenom Sarajevo Parking.

Nakon puštanja aplikacije u rad, odnosno u javnost, da li je privukla pažnju?

Da. Aplikacija je privukla mnogo više pažnje nego što sam očekivao. To mi je bila jasna poruka da nastavim s unapređivanjem iste.

Krajem jula ove godine, tvoja Android aplikacija je promijenila naziv. Koji je razlog tog postupka i da li namjeravaš proširivati listu parking-mjesta?

Da, krajem jula aplikacija je promijenila naziv u ParkMap BiH. Razlog je vrlo jednostavan: odlučio sam da u aplikaciju dodam i parkinge u Banjoj Luci. Naravno, u planu mi je da u narednim verzijama dodam i druge bh. gradove.

Na koji način funkcionira ova aplikacija? 

U suštini, aplikacija je jako jednostavna; prikazuje mapu parkinga koji su trenutno podijeljeni u šest kategorija: tri gradske zone (nulta, prva i druga), parking-mjesta u tržnim centrima, parking-garaže, te besplatna parking-mjesta. Za parking-mjesta na kojima se parking može platiti SMS porukom, korisnici mogu jako jednostavno to učiniti unutar same aplikacije.

Cilj aplikacije je da objedini korisne informacije i opcije koje se tiču parkiranja. Misliš li da ti je to pošlo za rukom?

Isprva je bila ideja, a kasnije je prerasla u taj cilj: u pružanje svih relevantnih informacija i opcija u gradu, a koje se nalaze na jednom mjestu. Mislim da mi je to poprilično pošlo za rukom, a isto mišljenje – nadam se  ima i 1.500 korisnika koji su instalirali aplikaciju.

Da li aplikacija prikazuje broj slobodnih mjesta na pojedinačnim parkinzima?

Često me to pitaju i mrzim kad ih moram razočarati i reći da, još uvijek, ne prikazuje. Naime, razvio sam sistem pomoću kojeg korisnici mogu sami unijeti koliko ima slobodnih mjesta na određenom parkingu, međutim, on je samo privremen (a i korisnici ga ne upotrebljavaju).

Za parkinge s rampom, ti podaci se mogu dobiti i implementirati u aplikaciju. Kada je u pitanju parking na ulicama i bez rampe, nažalost, nije moguće tačno znati koliko ima slobodnih mjesta jer su za to potrebni određeni senzori. Naravno, uvijek postoje statistički podaci o zauzetosti parking-mjesta u određeno doba dana. Uskoro ću pokušati doći do tih podataka i što prije ih implementirati u aplikaciju.

Nakon razgovora s Nedimom, napominjemo da daljnji razvoj aplikacije možete pratiti na zvaničnim stranicama na Facebooku i Instagramu i da na taj način podržite ovaj projekt koji je još uvijek u začetku. Treba napomenuti da ovaj domaći projekt neprekidno napreduje, a društvene mreže i dijeljenje ovakvih objava su alat za ekspanziju pozitivnih priča koje su nam više nego ikad potrebne.

(Dženeta Rovčanin/STUDOMAT.ba)