Foto: Ilustracija
Foto: Ilustracija

Prije petnaestak godina, Michael Stausholm pokrenuo je zajednički posao s još jednim prijateljem. Partner je hvalio posao i govori da im se smiješi blistava budućnost. Uspjeh je neizbježan, govorio bi taj anonimni partner. Stausholm je vjerovao i bilo mu je baš super. Kao da je dovoljno samo nešto reći i to će se ostvariti. Na kraju krajeva, “pozitivan stav tek je prvi korak prema uspjehu”.

– Pozitivno razmisljanje je u krvi većini poduzetnika, priča Stausholm za BBC. On živi i radi u Kopenhagenu, a prije je radio za veliku prijevozničku kompaniju Maersk. Nakon toga je počeo raditi za velike kompanije kako bi im pomogao da izgrade održivo poslovanje.

– Ako ne razmišljate pozitivno, nikad nećete pokrenuti vlastiti posao, uvjeren je Stausholm.

Posao s početka članka neslavno je propao, ali on je naučio veliku životnu lekciju. Pozitivno razmišljanje samo po sebi ne donosi uspjeh.

– Nije dovoljno samo biti pozitivan i zadovoljan ili optimističan. Moramo imati i zdravu dozu realizma, priča Stausholm.

Moć pozitivnog razmišljanja hvale istraživači već osamdesetak godina. Otkako je Napoleon Hill objavio knjigu “Razmišljaj i bogati se” 1936. godine, pozitivno razmišljanje misao je vodilja za poslovne ljude. U ovih osam desetljeća od objave Hillove knjige ispisane su hiljade stranica o tome da je put do uspjeha popločan lijepim mislima.

Negativno razmišljanje može samo dovesti do negativnih posljedica, uvjeravaju nas psiholozi i knjige za samopomoć.

Međutim, istraživači sada imaju nove podatke koji bi mogli iz temelja promijeniti shvaćanje važnosti pozitivnog razmišljanja za uspjeh, bilo u poslu ili privatnom životu.

Gabriele Oettingen, profesorica psihologija sa Univerziteta u New Yorku kaže da je u njenom istraživanju došla do zaključka da ljudi često maštaju o uspjehu, ali onda ne provedu tu maštu u stvarnost. Ona je ispitanicima mjerila krvni pritisak što je dobar pokazatelj aktivnosti neke osobe. Primijetila je da krvni pritisak pada kada ljudi maštaju o ljepšoj budućnosti kao što je novi posao ili bogaćenje.

Oettingenova je otkrila da studenti koji su maštali o dobrom poslu su zarađivali manje i imali manje otvorenih ponuda za posao od ljudi koji su sumnjali u sebe i brinuli se kako će raditi. Kaže da je čak dvije godine promatrala takvo ponašanje i da su ljudi koji su maštali čak se i prijavljivali na manje poslova od ljudi koji su se brinuli kako će i što će sa svojim životom.

– Maštaju o tome i dobiju osjećaj kao da su nešto uradili i jednostavno odustanu od svega, priča Oettingenova.

Prirodno je da ljudi imaju pozitivan pogled na stvari, ali teško je biti umjeren u negativnom razmišljanju. Oettingenova je osmislila alat pod nazivom WOOP koji pruža nekoliko vježbi kako biste mogli osmisliti konkretne strategije koje mogu pomoći u ostvarivanju planova.

Stausholm je prije nekoliko godina počeo s izradom olovaka. Primijenio je sve što je naučio o poslovnim neuspjesima i stavio sve na papir. Osmislio je šta treba uraditi ako mu se dogodi nešto najgore, razvio je planove i za najgore katastrofe.

Danas, Sprout prodaje 450.000 olovaka svakog mjeseca u više od 60 zemalja svijeta.

(Express.hr)