Sredinom prošlog stoljeća čitav svijet je zakoračio u jedno sasvim novo društvo – informacijsko društvo. Samom tom promjenom uslijedile su i mnoge druge, koje su svaki analogni tip prenošenja informacija zamijenile digitalnim.
Piše: Amina Zilić
Biblioteke, kao jedan od najznačajnijih medija i institucija u svijetu, koje služe kao najsigurnije skrovište informacija potrebnih korisnicima, su postale svjesne ovih promjena. Svaka biblioteka mora, kao i bilo koja druga kulturna i društvena institucija, da prati sve promjene i nove norme i standarde koji dolaze.
Online biblioteke predstavljaju revoluciju na tom planu u svakom mogućem pogledu. One, u osnovi, nude potpuno besplatni i svakodnevni pristup svom sadržaju bilo kojem korisniku u svijetu s pristupom internetu.
Nažalost naša država, odnosno naše biblioteke nemaju finansijsku podršku kako bi izgradile bazu podataka u koju bi mogle unositi sve publikacije koje su nastale u našoj državi.
Ali ipak postoje projekti ovakvog otvorenog tipa koji nam svakako mogu pomoći. Republika Hrvatska ima svoju online biblioteku a to je Hrčak, koji na jednom mjestu okuplja hrvatske naučne i stručne časopise, koji nude otvoreni pristup svojim radovima ili minimalno bibliografskim podacima i sažecima svojih radova kojih ima preko stotinu hiljada.
Međutim online biblioteka koja ima otvoreni pristup i koja bi nas mogla najviše zanimati i biti od najveće pomoći, jeste CEEOL (Central and Eastern European Online Library).
Samim geografskim područjem koje obuhvata ova online biblioteka govori nam kako bi nam mogla biti od izvrsne pomoći. Pokriva preko 922 različita područja proučavanja i do sada ima arhivirano oko 300.000 zapisa. Također, ovdje se mogu naći i naši autori, koji zauzimaju značajan dio sadržaja ove biblioteke.
(STUDOMAT.ba)