Najgori u regionu: BiH za 10 godina izgubila skoro 37.000 studenata

Univerziteti će morati preduzeti mjere kojima će privući studente ukoliko žele opstati.


Foto: Envato
Foto: STUDOMAT / Envato

Iz godine u godinu, broj studenata u Bosni i Hercegovini upisanih na državne univerzitete konstantno je u padu što možemo dodati na spisak negativnih trendova koji pogađaju bh. društvo.

Na osnovu podataka državnih zavoda za statistiku zemalja regije, BiH definitivno bilježi najveći pad u posljednjih deset godina.

GLEDAJ STUDOMAT.TV

TVoj vodič kroz studentski život!

Stanje u BiH i zemljama regije

Tako je broj upisanih studenata u BiH u akademskoj 2011/2012. godini iznosio 115.097. Prema posljednjim podacima Zavoda za statistku BiH, u akademskoj 2021.2022. godini taj broj je smanjen za 36.759 studenata i iznosi 79.148.

Zanimljivi podaci su i iz regiona gdje negativan trend bilježi Crna Gora, dok je u Hrvatskoj i Srbiji upisano više studenata prošle akademske godine u poređenju sa 2011/2012. godini.

U padu je i broj upisan studenata na crnogorskim univerzitetima, a u posljednjih deset godina upisano je 4.547 studenata manje. U akademskoj 2011/2012. taj broj je iznosio 22.227, dok je u prošloj upisano 17.679 studenata.

Hrvatska, kao i Srbija, bilježi porast kada je u pitanju broj upisanih studenata na fakultete, a u posljednjih deset godina upisano je 2.037 studenata više. 2011/2012. godine na univerzitetima je bilo 152.857 studenata, a 2021/2022. godine broj je porastao na 154.894 studenata, podaci su Državnog zavoda za statistiku.

Najveći trend upisa na državne univerzitete bilježi Srbija kada je riječ o zemljama regije, a u posljednjih deset godina upisano je 15.421 student više. Podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da je 2011/2012. godine upisan 228.531 student, dok je taj broj 2021/2022. iznosio 243.952 studenta.

Studiranje u inostranstvu

Što se tiče studiranja u inostranstvu, Bosna i Hercegovina ne posjeduje nikakve službene podatke.

Svjetska platforma Erudera objavila je podatke za akademsku 2019/2020. godinu koji govore da je tada više od 15.000 studenata otišlo na studije van BiH.

Za studente koji se odluče na ovaj korak, postoje Erasmus+ programi ili studiranje o vlastitom trošku na nekom od univerziteta.

Erasmus+ programi dio su europskog projekta mobilnosti studenata i kulturne razmjene. Aplicirati mogu studenti koji su primljeni na neki od fakulteta u svojoj državi. Erasmus+ programi ne znače da ćete dobiti diplomu univerziteta na kojem gostujete.

Program na kojem učestvujete nosi određeni broj ETCS bodova koji ulaze u konačan zbir bodova na vašem matičnom fakultetu u BiH. Prednost Erasmusa jeste što su pokriveni svi troškovi.

Tražena zanimanja i upis na fakultete

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, za zanimanja sa fakultetskim obrazovanjem, najveća potražnja prema prognozama poslodavaca će biti iskazana za radnicima iz IT sektora (inženjeri elektrotehnike, sistem inžinjeri, programeri, IT developeri i dr.), zatim ekonomistima, magistrima farmacije, te mašinskim i građevinskim inžinjerima.

Na Univerzitetu u Sarajevu u posljednjih nekoliko godina je veće interesovanje za fakultete iz medicinske grupacije. Popularni su i tehnički fakulteti UNSA.

Tome je vjerovatno doprinijela i odluka Vlade KS da omogući besplatno školovanje svim studentima koji se prijavljuju na smjerove povezane s informacionim tehnologijama. To je omogućeno studentima na Elektrotehničkom fakultetu (na tri smjera), Fakultetu za saobraćaj i komunikacije i Prirodno-matematičkom fakultetu.

Šta je uzrok i koje je rješenje?

Rektor Univerziteta u Sarajevu Rifat Škrijelj u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba odgovorio je na pitanja kakvo je stanje na UNSA, koja zanimanja su najtraženija te šta Univerzitet treba uraditi da privuče i zadrži studente.

Zahvalio se na interesovanju jer je, kako kaže, za Univerzitet važno da ima studenata.

 – U posljednje četiri godine suočavamo se sa ozbiljnim padom broja studenata koje upisujemo na UNSA. Tražimo negdje oko šest hiljada studenata na prvom ciklusu studija, što je nama Vlada KS do sada omogućavala kao kvotu, nijednom u posljednje četiri godine nismo upisali više od 4.500 hiljada studenata, kazao je Škrijelj u razgovoru za Radiosarajevo.ba.

Ove godine je, kako kaže, upisano oko četiri hiljade studenata.

 – Ovo je posljedica više faktora koji su demografskog karaktera. Ono što je BiH preživjela devedesetih godina dolazi na naplatu sada. Mi smo zemlja iz koje se iseljava stanovništvo. Veliki broj porodica svake godine napušta BiH zbog političke neizvjesnosti i ekonomske nestabilnosti. UNSA kao dio bh. društva dijeli tu sudbinu, kazao je rektor Škrijelj.

Istakao je i da dio mlade populacije ne želi da se školuje u BiH jer žele da se upišu na prestižne europske univerzitete jer, kako kaže, u tim državama u kojima je također natalitet u padu, dobijaju stručne kadrove.

– Ti mladi ljudi onda imaju sigurnu egzistenciju, sigurno okruženje, mogućnost da se zaposle, sređen život u državama sa ozbiljnim socijalnim programima. To je ono što se pokazalo kao mamac za veliki broj mladih odlazi vani na školovanje, ističe Škrijelj.

Kao treći razlog, a prema njegovom mišljenju i najznačajniji, jeste pad nataliteta u BiH i nesagledive posljedice rata u BiH.

 – Veliki broj ljudi je odselio, prognan. Mjesta širom BiH ostala su pusta. Mi, kao država pogođena ratom devedesetih, sada se suočavamo sa svim tim negativnim posljedicama.

Ogroman broj mladih ljudi, koji nikad nisu imali priliku da zasnuju porodicu, je ubijen. To je činjenica sa kojom se BiH suočila i potpuno je logično, da nakon svega što smo preživjeli i onog što danas živimo na političkoj sceni u BiH, imamo ovakve posljedice, naveo je Škrijelj.

Pojašnjava da u BiH nema dovoljno radnih mjesta jer je industrija razorena u ratu.

 – Uništena je zdrava jezgra razvoja jedne države. Kao rektor Univerziteta sam siguran da će ovo potrajati, ali izlaz iz ove situacije za UNSA u budućnosti može biti dolazak većeg broja stranih studenata, objasnio je Škrijelj.

Projekcija gradnje Kampusa UNSA, modernizacija fakulteta i infrastrukture, kako je rekao za Radiosarajevo.ba, moglo bi dovesti studente iz zemalja koje nemaju problem sa natalitetom.

Napominje da se mora puno investirati u visoko obrazovanje kako bi se ovi problemi prevazišli. Kada je u pitanju interes za studijske programe, kaže da je najveći za grupaciju medicinskih nauka (Medicinski, Stomatološki, Fakultet zdravstvenih studija, Farmaceutski), zatim oblast kompjuterskih nauka te tehničke nauke.

 – Ono gdje imamo, na našu žalost, manji interes, to su nastavnička zanimanja. Sve je manje interesa za to da imamo ljude koji žele da obrazuju našu djecu. Tu će se morati posebnim mjerama posvetiti naš osnivač, Kanton Sarajevo, zajedno s nama. Potrebno je da stimulišemo mlade ljude jer ako nemamo kvalitetne nastavnike, nećemo imati ni kvalitetne učenike i studente, a onda ni stručnjake u našem društvu, navodi rektor Rifet Škrijelj za Radiosarajevo.ba, uz zaključak da će Univerzitet morati preduzeti mjere kojima će privući studente ukoliko želi opstati.