fbpx

Naida Hodžić na doktorskom studiju u Parizu: Kako bi naši mladi mogli imati puno više dostignuća

Ističe da obrazovni sistem u BiH proizvodi mnogo sposobnih i znanjem naoružanih mladih ljudi.


Sarajka Naida Hodžić zbog master studija preselila se u Pariz, a sada je već na drugoj godini doktorskog studija. Priča kako je još od srednjoškolskih dana bila veliki zaljubljenik u fiziku i nauku, što ju je podstaklo da studira elektrotehniku.

– U toku dodiplomskog studija sam provela semestar u Istanbulu, gdje sam stekla svoja prva međunarodna iskustva. U potrazi za master programom koji se fokusira na elektroniku, koja mi se svidjela od prvog predavanja na fakultetu, naišla sam na ESIEE Paris školu za elektroniku Univerziteta Gustav Ajfel (Université Gustave Eiffel), priča Hodžić za Faktor.

Kaže kako je francuski obrazovni sistem drugačiji od našeg, te je škola koju je ona odabrala specifična po tome što sprema svoje studente za praktičnu primjenu stečenog znanja.

– S obzirom na to da sam se uvijek zamišljala kao neko ko je bliži primjeni nauke nego njenoj teoriji, ESIEE je bio idealan izbor. Master tezu sam, također, radila na istom univerzitetu i prvi put sam se okušala u istraživačkim vodama. Uz vođstvo mentora prof. dr. Philippe Basseta naučila sam kako se obavljaju, dokumentuju i analiziraju naučna istraživanja. Plodovi mog šestomjesečnog rada na master tezi su objavljeni kao naučni radovi prezentovani na dvije međunarodne koferencije. Master studija iz elektronike sa specijalizacijom za nanotehnologiju sam završila kao najbolji student odsjeka. Isti univerzitet ponudio mi je mjesto u njihovom istraživačkom timu kao doktorski kandidat. Danas sam na drugoj godini doktorata, te se nadam da ću uspješno odbraniti disteraciju u naredne dvije godine, kaže Hodžić.

Kaže da je za dvije godine rada na doktorskoj tezi shvatila da gaji više afiniteta prema naučnom radu sa konkretnom primjenom povezanom sa industrijom, nego ka akademiji, odnosno nekoj profesorskoj poziciji.

– Timski rad s ciljem kreiranja novih i neviđenih proizvoda, koji će poboljšati naš život i napraviti pomak ka boljoj budućnosti, je ono kako ja zamišljam svoj rad u nekom start-upu. Uzimajući u obzir da polje mog istraživanja je sasvim nepoznato u Bosni i Hercegovini, željela bih prvenstveno edukovati naše studente, a zatim kreirati i start-up kako bi pokrenuli i ovu vrstu inustrije u BiH, kaže sagovornica.

Hodžić učestvuje na takmičenju mladih naučnika, 3-minutes thesis competition koji je organizirala BH Futures Foundation.

– Omogućeno je doktorantima iz BiH da predstave svoja naučna istraživanja u kratkom 3-minutnom predstavljalju. Doktorante, koji najbolje predstave svoja istraživanja, odabrat će stručni žiri koji je sastavljen od mnogobrojnih bh. naučnika i eksperata iz različitih polja. S obzirom na to da je ova vrsta takmičenja dosta popularna, barem na francuskim univerzitetima, obradovala sam se vidjevši da je jedno takvo organizovano i u BiH, kazala je Hodžić.

Pojašnjava kako je njena doktorska teza u uskoj vezi s nanotehnologijom.

– Nanotehnologija se fokusira na pretvaranje velikih i kompleksnih sistema na mikro i nano nivoe, koji su ljudskom oku jedva vidljivi. Najveća primjena ovako malih sistema je u medicini i elektronici. Kao ekološki osviještena osoba, uvijek me interesovalo kako možemo smanjiti količinu smeća, posebno onog tehnološkog. Kreirajući pametne i efikasne sisteme, koji će zamijeniti baterije i omogućiti neometano i neprestano punjenje uređaja, moguće je značajno utjecati na izgled naše budućnosti i smanjenja tehnološkog smeća. Moje istraživanje se fokusira na samo mali dio novonastalih sistema, koji omogućavaju univerzalnu primjenu kolektora energije za napajanje širokog dijapazona sistema, pojašnjava Hodžić.

Kaže kako je njeno obrazovanje još od srednje škole bilo u privatnim obrazovnim institucijama.

– Zahvaljujući programima ovih institucija, srednju školu i dodiplomske studije sam završila kao stipendista. Van BiH postoji mnogo mogućnosti za mlade, ali je velik i težak korak napustiti domovinu i otići ka nečem nepoznatom. U mom stručnom polju, naučna istraživanja i industrija u BiH nisu razvijena, što daje male nade mladima za perspektivnu budućnost bez odlaska iz države. Smatram da mlade generacije sa prikupljenim znanjem i iskustvom iz svijeta mogu napraviti značajne pomake u budućnosti, kaže Hodžić.

Ističe da obrazovni sistem u BiH proizvodi mnogo sposobnih i znanjem naoružanih mladih ljudi.

– Znanje stečeno na našim univerzitetima propagira se širom svijeta. Nije bilo teško nadograditi znanje iz željenih polja zahvaljujući dobro izgrađenoj bazi znanja na dodiplomskim studijama. Moje lično mišljenje je da svaki obrazovni sistem ima svoje prednosti i mane, te da nema onog idealnog koji odgovara svakom studentu. Ono što je znatna razlika drugih sistema (iz ličnog iskustva, onoga u Turskoj i u Francuskoj) jeste da mi ulažemo mnogo manje resursa u naš obrazovni sistem. Kada bi naši studenti imali opremu i uvjete, koji se smatraju prosječnim u drugim zemljama, sigurna sam da bismo čitali mnogo više vijesti o inovacijama i dostignućima mladih u BiH, zaključuje Hodžić.


Sviđa ti se objava? Podijeli je sa prijateljima!