Foto: Ilustracija
Foto: Ilustracija

Unatoč tome, zahtjevni za fleksibilnim radnim vremenom polako i stabilno rastu, kao i dokaz da takav način rada ima niz prednosti za zaposlenike, ali i za poslodavce.

Inozemno istraživanje provedeno na više od 4.000 zaposlenika pokazuje da je mlađim zaposlenicima fleksibilnost važnija beneficija od zdravstvenog osiguranja!

Takav mentalni sklop preduzećima nameće obavezu da preispitaju budućnost zastarjelog koncepta rada u uredu. A sada su napokon otkriveni i mitovi zbog kojih se kompanije još uvijek ne odlučuju na ovu promjenu, dok su zaposlenici, s druge strane, za nju itekako spremni.

Pet mitova o fleksibilnom radu:

1) Zaposlenici neće raditi svoj posao

Pretpostavka: Slika zaposlenika koji kod kuće trči za djecom, igra video igrice ili hvata Pokenome usred radnog dana glavni je razlog zašto kompanije još uvijek ne mogu podnijeti pomisao da ideju fleksibilnog rada pretvore u praksu. Njihova najveća briga je produktivnost, iako zaposlenici tvrde da je istina potpuno suprotna.

Činjenica: Uredi su puni stvari koje nam odvlače pažnju – kolega koji prekida ostale u radu, česti sastanci i uglavnom neudobno radno okruženje. FlexJob je 2015. proveo istraživanje na više od 3000 profesionalaca o tome gdje dovršavaju važan projekt i svega njih 7% izjavilo je da se najproduktivnije osjećaju u uredu.

Savjet: Razmislite da prebacite fokus s radnih sati na količinu obavljenog posla. Ako ste posebno zabrinuti oko količine posla, postavite konkretne ciljeve i rokove. Pobrinite se da zaposlenici dobro shvate važnost svakog roka i kada rok točno završava. To će pred nadređene i zaposlenike staviti isti zadatak: osiguranje visokog nivoa produktivnosti kako bi klijent ostao zadovoljan.

2) Komunikacija će trpjeti

Pretpostavka: U svakom poslu postoje osjetljivi trenutci koji traže hitne intervencije, stoga ne čudi da su poslodavci zabrinuti da neće moći raspraviti detalje s članovima tima koji nisu prisutni u uredu. Manjak komunikacije uzrokuje probleme u svakoj vrsti odnosa, a posebno na poslu. Ipak, fleksibilnost rada ne umanjuje kvalitetu komunikacije.

Činjenica: Tehnologija omogućava povezanost sa svima te u bilo kojem dijelu svijeta. Od telefonskih razgovora preko poruka do emaila ili video poziva – nema razloga da zaposlenik nije dostupan čak i ako nije fizički prisutan u uredu.

Savjet: Osigurajte zaposlenicima online kanal za komunikaciju. Takav alat omogućava svima da međusobno ili pojedinačno komuniciraju bez obzira na to gdje se nalaze.

3) Izostat će kvalitet koji je rezultat timskog rada

Pretpostavka: Neke kompanije vjeruju da boravak u virtualnom svijetu znači zanemarivanje timskog rada. Neki se čak i pitaju kako saradnja može biti uspješna ako zaposlenici na dnevnoj bazi ne sjede zajedno u sobi za sastanke.

Činjenica: Fizička prisutnost na istoj lokaciji ne podrazumijeva timski rad. Odlično podmazan stroj može besprijekorno funkcionisati čak i kada njime upravljaju zaposlenici diljem svijeta, koji se susreću rijetko ili se u stvarnosti nikada nisu susreli.

Savjet: Postoje brojni zabavni načini kako održati timski duh i izvan ureda. Jedan način je da organizirate chat grupe u kojima zaposlenici mogu raspravljati o poslovnim ili privatnim temama. Timovi koji moraju smišljati kreativne ideje jednom sedmično ili jednom mjesečno mogu sudjelovati u video chatu gdje će izlagati svoje ideje ili raspravljati o novim strategijama.

4) Komplikuje se definisanje rokova

Pretpostavka: Praćenje napretka, definisanje ili izmjene rokova postaju komplikovane kada ljudi imaju fleksibilno radno vrijeme – ili barem vlada takvo mišljenje. Redovni sastanci na kojima se evidentira praćenje napretka drže pravac poslovanja, a fleksibilnost to otežava.

Činjenica: Sastanci izvan ureda zapravo povećavaju produktivnost, ne smanjuju je. Prethodno spomenuto istraživanje FlexJobsa utvrdilo je da zaposlenici više cijene sastanke ako rade fleksibilno jer tada sastanke smatraju vrlo korisnima. Kraći sastanci, zauzvrat, donose veću produktivnost.

Savjet: Proširite granice komunikacije potičući zaposlenike da postavljaju pitanja bilo kad, kako bi razjasnili sve vezano uz postavljene rokove. Također, isplanirajte virtualne ‘jedan na jedan’ sastanke kojima je cilj razjasniti bilo kakve nedoumice koje su se pojavile tokom protekle sedmice ili mjeseca.

5) Postavljanje kućnog ureda je skupo

Pretpostavka: Kompanije se užasavaju dodatnih troškova koje rad od kuće obuhvata. Smatraju da je jeftinije da zaposlenici dolaze u urede gdje već postoji sva potrebna oprema.

Činjenica: Kad već govorimo o troškovima, zapišite na papir troškove najma poslovnog prostora, dodatnih troškova vezanih uz prostor (troškovi režija, posebno struje i grijanja, rezervacija parkirnih mjesta, aparati poput aparata za kafu, mikrovalne pećnice, frižidera i sl.). Uporede li se ovi aktualni troškovi s mogućin troškovima ‘instaliranja’ kućnog ureda, razlika bi vas mogla ugodno iznenaditi.

Savjet: Ukoliko nemate mogućnost organizirati fleksibilan rad, razmislite o tome da zaposlenicima jednom sedmično ili mjesečno omogućavate jedan dan kada posao mogu organizirati od kuće. I mali koraci bolji su od nikakvih.

(Biznis info)

Prethodni članakOpćina Livno: Stipendije za studente u akademskoj 2016/2017. godini
Naredni članakNajava: Omladinski program BHR1 #483

STUDOMAT je najveća internet zajednica studenata i mladih u regionu osnovana 2012. godine, namijenjena studentima i mladima u potrazi za informacijama o studiju i dodatnoj edukaciji, stipendijama, studentskim poslovima, smještaju i ostalim temama koje su interesantne studentima i mladima.