Foto: Klix.ba
Foto: Klix.ba
12.08.2017.

Meteorologija je najveća ljubav Dine Memića iz Blagaja, želi da njegova mjerenja postanu službena

Dok su njegovi vršnjaci u djetinjstvu igrali fudbal ili videoigrice junak ove priče razmišljao je o vremenskim prognozama i odvajao od džeparca da kupi prvi termometar.


Dino Memić dijete je rata, rođen 1992. godine, po zanimanju je magistar saobraćaja i komunikacija, a po životnom opredjeljenju i ljubavi koju gaji sve ove godine, meteorolog.

Želio je studirati meteorologiju, ali kad se javio na Prirodno matematički fakultet u Zagrebu kazali su mu da državljani BiH ne mogu studirati kod njih, bar je tako bilo tada.

– U to vrijeme, a i sada u našoj zemlji se nije mogla studirati meteorologija, a u Beogradu je bilo preskupo. Samo školarina za jednu studijsku godinu je bila 2.650 eura, a tek ostali troškovi. Ipak, mogu se pohvaliti da je moj prvi završni rad na Fakultetu za saobraćaj i komunikacije u Sarajevu bio vezan za meteorologiju. Konkretno, tema je glasila Značaj cestovnih automatskih meteoroloških stanica za upravljanje i sigurno odvijanje saobraćaja na autocesti, priča nam Dino dok sjedimo u dvorištu njegove kuće u Blagaju, okruženi meteorološkim instrumentima i stanicama.

Dinina ljubav prema meteorologiji datira još iz osnovne škole, kad je kroz učenje geografije i fizike krenuo sebi postavljati pitanja za čiji se odgovor trebalo usmjeriti u meteorologiju.

Počeo još u osnovnoj školi

– Jednom me počelo zanimati šta to što prognozu vremena čini tačnom ili netačnom, a tada su prognoze bile dosta lošije nego danas. Zbog čega se to dešava, hajde da vidim mogu li ja izraditi jednu prognozu. Tada sam kupio svoje prve termometre, počeo mjeriti, ispitivati, mnogo toga sam improvizovao. Sjećam se kako sam kišomjer napravio od jedne posude, radeći razne proračune da je dovedem u stanje da može odgovoriti zahtjevima koje sam postavljao, prisjeća se Dino svojih prvih koraka, još u osnovnoj školi.

Njegova mjerenja provjeravao je sa onim službenim iz Mostara i nije bilo većih odstupanja.

– Sve sam više ulazio u materiju, posebno kad sam shvatio da odgovor na pitanje zašto prognoze griješe nije tako lagan. Kupovao sam knjige, tražio na internetu, krenuo sam istraživati sinoptičku meteorologiju koja se bavi baš prognozama vremena, priča nam Dino, objašnjavajući nam računalne metode prognoziranja, kao i poboljšanja koja se dešavaju u toj naučnoj disciplini kako u svijetu, tako i u našoj zemlji.

Mjerenja koja Memić provodi na svojoj stanici mjernim instrumentima koja posjeduje nisu dostupna na stranicama Federalnog hidrometeorološkog zavoda, iako kaže da sa njima ima dobru saradnju.

Oprema savremenija od one javnih institucija

– Oprema koju ja posjedujem je onakva kakva se nalazi na njihovim stanicama, čak imam i neke modernije aparate od onih FHMZ. Kad sam ja krenuo mjeriti UV indeks u Blagaju, možda 2010. godine, kod nas se mjerio samo u Sarajevu. Sjećam se da sam svojim mjerenjima pomogao u izradi jednog doktorskog rada, govori nam Memić.

Podaci koje izmjere aparature koje posjeduje ovaj mladi blagajski meteorolog publikuju se na stranici pljusak.com, svako pet minuta objavljuje se novo mjerenje, a sve se radi po najvišim svjetskim standardima.

– Podaci su apsolutno tačni, ali nisu službeni jer ih Federalni hidrometeorološki zavod BiH ne priznaje, a prepreka je vjerovatno novčana, jer bi po propisima institucija trebala platiti promatrača, govori nam Dino, napominjujući da je njegova želja da ti podaci budu službeni te da se Blagaj ponovo vrati na hidrometereološke karte sa službenim mjerenjima, iako Memić od oktobra 2008. posjeduje sva satna mjerenja.

Oprema koju Dino posjeduje jako je skupa, a velikom većinom je to njegovo privatno ulaganje u hobi ili ljubav prema meteorologiji. Kućicu je dobio od zavoda, a dio opreme je kupljen grantom Federalnog ministarstva za poduzetništvo i obrt.

Nismo mogli, a da se ne dotaknemo aktualnog vala ekstremnih vrućina za koja Memić kaže da nisu uobičajena jer je između ostalog prije par dana izmjerena najveća temperatura u Blagaju zadnjih desetak godina. Izmjereno je 41,7 stepeni, prije toga je rekord bio jedan stepen niže. Bihać je isto tako izjednačio svoj apsolutni temperaturni rekord, Banja Luka je bila blizu.

Treba razlikovati mjerenja zbog nauke i ona koja se rade na ulici

– Problem je kad ljudi službena mjerenja ili mjerenja rađena po standardima krenu porediti sa onim što se izmjeri u automobilu ili nekim kineskim termometrom od tri marke. Neće niko reći da se tu ne izmjeri toliko stepeni, koliko instrument pokaže, ali to nije uporedivo sa ovim našim. Za potrebe meteorologije se mjeri na unificiranim lokacijama, u kućištima, dva metra iznad obavezno travnate površine. Ja ovdje u svom dvorištu na suncu izmjerim i 60 stepeni, ali to je ipak nešto posve drugo od onog što meteorologija propisuje, objašnjava nam Memić.

Dino Memić nam isto tako objašnjava da mostarski temperaturni rekord iz 1901. godine od 46,2 stepena nije upitan, ali da se može govoriti o lokaciji na kojoj je mjerenje vršeno.

– Tadašnja nadmorska visina meteorološke stanice je bila 59 metara, a sadašnja je 99. Moguće je da je stanica mijenjala položaj te da se sada mjeri na istom mjestu kao i tada možda bi se mjerile temperature oko tog nevjerovatnog rekorda. Mjerenje iz 1901. godine nije zbog nadmorske visine moglo biti na Bijelom brijegu, nego negdje u dolini. Iz iskustva znam da kad mjerite profesionalnom opremom na krovu kuće i to poredite sa mjerenjem na nivou zemlje može temperatura biti i osam stepeni različita, logički razmišlja mladi meteorolog, koji još jednom ponavlja želju da Blagaj vrati u krug mjesta koja imaju službena mjerenja.

(Klix.ba)

AUTOR: STUDOMAT.ba

STUDOMAT je najveća internet zajednica studenata i mladih u regionu osnovana 2012. godine, namijenjena studentima i mladima u potrazi za informacijama o studiju i dodatnoj edukaciji, stipendijama, studentskim poslovima, smještaju i ostalim temama koje su interesantne studentima i mladima.