Međunarodni praznik rada: Zašto slavimo 1. maj?

8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati kulturnog obrazovanja.


Prvi maj medjunarodni praznik rada

Na današnji dan obilježava se Međunarodni praznik rada u spomen na velike radničke proteste održane u Chicagu 1. maja 1886. godine. Tada je u sukobima s policijom poginulo više radnika, a osmero je radnika osuđeno na smrt.

Cijelo 19. stoljeće obilježeno je izrabljivanjem radnika koji su radili u nehumanim uslovima, za malu nadnicu do čak 18 sati dnevno. Uz to, rad su često obavljala i djeca. Stoga je 1. maja 1886. godine u Chicagu organiziran veliki protest radnika gdje ih je protestovalo oko 40.000. Isticali su zahtjeve simbolizirane u 3 osmice: 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati kulturnog obrazovanja. Policija je intervenisala oružjem i ubila šest, a ranila oko 50 radnika. Mnogi protestanti su uhapšeni, a vođe štrajka izvedeni su pred sud.

GLEDAJ STUDOMAT.TV

TVoj vodič kroz studentski život!

Na prvom kongresu Druge internacionale 1889. je odlučeno da će se 1. maja svake godine održavati radnički protesi u spomen na krvoproliće u Chicagu. Sljedeće godine taj datum je postao Međunarodni dan opšte solidarnosti radništva.

Borba za prava radnika nije jenjavala, a u sljedećih nekoliko godina je u zapadnim zemljama, uz posredovanje sindikata i komunikacijom s poslodavcima, zabilježen značajan uspjeh. Time su smirene socijalne tenzije. U istočnim zemljama nije još dugo vremena došlo do značajnih uspjeha u borbi radnika jer su radničke pokrete nadzirale boljševičke odnosno komunističke partije. One su formalno zagovarale socijalnu pravdu, ali su zapravo radnici još više bili izrabljivani nego u zapadnim zemljama. Niske nadnice, prisilni i produžen rad zbog navodnih državnih interesa, uz strogo dirigirane sindikate, bile su osnovne karakteristike demokratije i svake radničke samoorganizacije u tim zemljama.

S vremenom su i proslave praznika rada pretvorene u raskošme državne priredbe i mimohode kojima je svijetu trebalo pokazati kako radnička klasa daje punu podršku državno-partijskim birokratiziranim strukturama. Težnje za promjenom i boljim socijalnim statusom suzbijane su državnom prisilom pa čak i tenkovima. Potpunu degradaciju praznik rada doživio je uključenjem vojnih parada u proslave čime se i u toj prigodi izražavala moć socijalističke države dok su radničke povorke služile kao dekoracija režimu. Upkos svemu, 1. maj ostaje i danas svijetla tradicija međunarodnog radništva.

U Bosni i Hercegovini ovo je jedan od rijetkih praznika oko kojeg nema političkih nesuglasica – svi ga slave. Redakcija portala STUDOMAT.ba želi vam sretan i ovaj 1. maj, Međunarodni praznik rada!