Foto: Blic.rs
Foto: Blic.rs

Ovo je već peta godina kako se na univerzitetima u Srbiji primjenjuje takozvana “Bolonja”, a čini se da je sada zavladao opšti haos. Nijedan studijski program nije povezan sa tržištem, pa se i dalje ne zna da li će diplomci na kraju osnovnih studija uopšte moći da se zaposle. To je, kako napominje Srbijanka Turajlić, profesorka Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu, ključna stavka “Bolonje”, koja u Srbiji nije ispoštovana.

– Jeste da su studenti veoma prebukirani obavezama, da uopšte nije urađena metodologija opterećenosti, a to je osnova Bolonjske deklaracije. Ali ne mogu studenti samo da se upisuju i školuju ako ne znamo kakve su potrebe tržišta. To se kosi sa „Bolonjom“, kaže za „Blic“ profesorka Turajlić, i navodi da studentima mora da se obezbijedi da lakše prolaze kroz seminarske radove, testove, kolokvijume i, na kraju, ispite.

Ona još dodaje da ne može da se obezbijedi kontinuitet kvalitetnog učenja kada semestri traju tako kratko, a imamo toliko duge ispitne rokove.

– Treba obezbijediti manje časova dnevno, kao i ispita, jer je cilj „Bolonje“ da se student tokom semestra pripremi za završna polaganja, napominje profesorka Turajlić.

Primjera na pretek

Da je situacija u srpskom visokom obrazovanju zaista haotična, potvrđuje i Refik Šećibović, bivši pomoćnik ministra prosvjete, sada nezavisan ekspert Edukativnog centra za karijeru.

– Primjera ima na pretek, a najlošija situacija je na medicinskim fakultetima u Beogradu i Novom Sadu. Tamo je Bolonjska deklaracija načisto vulgarizovana. Studenti polažu samo testove formalnog karaktera, pišu seminarske radove, a malo šta i nauče, objašnjava Šećibović, dodajući da na ovim medicinskim fakultetima profesori ne znaju ni kako da se usaglase sa stepenovanim sistemom.

Kako kaže Šećibović, ništa ne može da se promijeni dok se na čelnim mjestima nalaze profesori sa krutim stavovima koji su upereni direktno protiv Bolonjske deklaracije.

– Oni ne dozvoljavaju da se bilo šta mijenja. Zbog toga je prolaznost ista kao i ranijih godina. Ništa tu „Bolonja“ nije bitno promijenila, upozorava Šećibović.

Loša prolaznost

Nedavno je za “Blic” Branko Kovačević, rektor Univerziteta u Beogradu, potvrdio da na pojedinim fakultetima u Beogradu „Bolonja“ nije najjasnije primijenjena. On je rekao da, iako je čak 70 odsto studenata uspjelo da se upiše u narednu godinu, to nije realna slika stanja, jer je dozvoljen uslovni upis godine. Smanjivanje potrebnih bodova sa 60 na 48 stvorilo je vještačku sliku o dobroj prolaznosti od 70 odsto.

– Još postoje fakulteti koji su uska grla i gdje je na pojedinim predmetima prolaznost svega 10 odsto, što je nedopustivo. Ti nastavni programi moraju da se mijenjaju. Ovakvih problematičnih predmeta ima na gotovo svakom fakultetu u Srbiji, kaže Kovačević.

Jedan od takvih predmeta je i ekonomija na drugoj godini sociologije na Filozofskom fakultetu u Beogradu.

– Ovaj predmet stvara nevjerovatan čep za čišćenje godine i pravi je kamen spoticanja. Ima više od 1.000 strana i neke stvari u njemu jednostavno ne mogu da se sažmu kako to nalaže Bolonjska deklaracija. Postoji problem i što su na mnogim kursevima samo fiktivno smanjeni gradivo i literatura. Kasnije se ispostavi da je i neobavezna literatura neophodna za polaganje ispita, kaže Matija Medenica, student ovog studijskog programa.

Dok se rješenje problema ne nazire, jer mnogi nažalost smatraju da se „Bolonja“ i te kako dobro primjenjuje, Šećibović savjetuje da se pod hitno oformi nezavisno tijelo koje bi procjenjivalo interes studenata i kako se zaista deklaracija primjenjuje u praksi. Dotle ostaje da čekamo da proces teče. Jer, kako ministar prosvjete prije neki dan reče u Leskovcu, obrazovanje je proces.

– Na Filološkom fakultetu ne postoje audio-vježbe, koje su neophodne za strane jezike, iako je laboratorija opremljena. Nedostatak prakse postoji na svim fakultetima i to je još jedna stvar koja se ne radi po „Bolonji“, kaže studentkinja sa Filološkog fakulteta u Beogradu.

– Na svim tehničkim fakultetima najveći problem je to što se i dalje na ispitima dokazuju matematičke teorije, iako je u svijetu to odavno prevaziđeno. Dokazivanje matematičkih teorija inženjerima nije toliko potrebno kao primijenjena matematika, kojoj se kod nas vrlo malo pažnje posvećuje, navodi Vladimir Smuđa, Tehnološko-metalurški fakultet u Beogradu.

– Najveći problem na našem fakultetu je taj što su nam svi kolokvijumi obavezni i bez njih uopšte ne možemo da izađemo na ispit. Predispitnim obavezama moramo da sakupimo 30 poena, a bez toga ne možemo ni da pomislimo da izađemo na ispit, mišljenja je David Bakić, student biologije u Beogradu.

– Idite na Filozofski kod historičara i pitajte ih za ispite Rim i Grčku. Vidjećete mnoga pozelenjela lica. Treba da pročitamo za jedan ispit sigurno više od 10.000 stranica, da znamo (detaljnu) historiju koja obuhvata 1.000 godina, navodi Ivana iz Smedereva.

– Studenti na psihologiji su gotovo po cijeli dan na fakultetu. Predavanja i vježbe su nam obavezni, tako da nemamo vremena da se posvetimo istraživanju oblasti koja nas najviše interesuje. Takođe su nam veliki problem i kolokvijumi koji moraju da se polože kako bi se uopšte izašlo na ispit, kaže J. M., studentkinja psihologije na Filozofskom fakultetu u Beogradu.

(Blic.rs)

Prethodni članakKako dugotrajno sjedenje utječe na zdravlje?
Naredni članakZapočelo VII međunarodno studentsko takmičenje Go Green in the City

STUDOMAT je najveća internet zajednica studenata i mladih u regionu osnovana 2012. godine, namijenjena studentima i mladima u potrazi za informacijama o studiju i dodatnoj edukaciji, stipendijama, studentskim poslovima, smještaju i ostalim temama koje su interesantne studentima i mladima.