Koje države su primjeri dobrih obrazovnih sistema i u čemu je tajna njihovog uspjeha?

Kakvo je vaše iskustvo s obrazovanjem u našoj zemlji?

 Koje države su primjeri dobrih obrazovnih sistema i u čemu je tajna njihovog uspjeha?

Rezultati posljednjih PISA testiranja, koji su objavljeni 2019. godine, pokazali su brojne prednosti i mane obrazovnih sistema širom svijeta.

Učenici iz Bosne i Hercegovine na PISA testovima koji obuhvataju prirodne nauke, čitanje i matematiku ostvarili su ispodprosječne rezultate u svim kategorijama. Iz testiranja u matematici učenici iz BiH su osvojili 406 bodova, iz čitanja 403, a iz prirodnih nauka 398 i ti rezultati su ispod prosjeka, prenosi Klix.

Za razliku od naše države, mnoge zemlje svijeta obrazovnom sistemu pristupaju s mnogo više pažnje, a ključne riječi koje su dovele do boljih rezultata su reforme, dugoročni planovi i kvalitetni kadrovi.

Estonija evropski broj 1

Estonija je prema posljednjim PISA testovima zauzela treće mjesto u svim kategorijama (čitanje, matematika, prirodne nauke) te se tako definirala kao država s najboljim rezultatima kada je riječ o zemljama Evrope.

Obrazovni sistem u Estoniji doživio je brojne reforme, a kao rezultat rada i dugoročnog planiranja strategija na period od pet ili više godina, Estonija je u samom vrhu testiranja. Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj objavila je publikaciju iz 2020. godine u kojoj su definirali ključne tačke zbog kojih estonski obrazovni sistem već nekoliko godina pokazuje odlične rezultate.

Najbitnija činjenica koju su istakli iz OECD-a jeste ravnopravan položaj svih učenika. Prema podacima, socioekonomski faktori kada su u pitanju učenici u Estoniji imaju najmanji utjecaj na njihov razvoj u odnosu na iste pokazatelje u svim drugim državama. U prijevodu, zarada koju roditelji djece ostvaruju nema apsolutno nikakav utjecaj na to kakav će obrazovni put njihovog djeteta biti.

Drugi razlozi koji znatno doprinose položaju estonskog obrazovnog sistema jesu potpuno besplatno školovanje u kojem država pokriva troškove udžbenika, školske kuhinje, javnog prijevoza i radnih materijala. Također, jedan od glavnih ciljeva estonske vlasti bio je i povećati prosječne plate profesora u ovoj zemlji. Profesija nastavnika izuzetno je cijenjena u ovoj baltičkoj državi, a kroz Strategiju cjeloživotnog učenja koja je planirana u periodu od 2014. pa do 2020. godine, plan je bio podići prosječnu platu profesora u ovoj državi. Estonska vlast uspješno je realizirala ciljeve strategije te je tako u 2019. godini minimalna plata profesora iznosila 1.250 eura, dok je prosječna plata iznosila 1.500 eura.

Ključ rezultata estonskog sistema jeste socijalizacija. Djeca se od malih nogu, prije polaska u školu uče i odgajaju tako da budu skromna, socijalizovana i samostalna. U svakoj mogućoj situaciji od njih se traži da kritički promišljaju te da što više toga rade samostalno, bez velikog utjecaja roditelja. Djeca u školske klupe dolaze sa sedam godina s već određenim predznanjem pravopisa i gramatike što im znatno olakšava daljnje školovanje te se tako mnogo lakše prilagođavaju školskom sistemu.

Na kraju, situacija u vezi s pandemijom koronavirusa pokazala je zašto su Estonci, kada je u pitanju sistem obrazovanja, evropski broj 1.

Prije pandemije većina estonskih škola koristila je digitalne materijale za učenje, uključujući platformu digitalnih knjiga pod nazivom Opiq i elektronske sisteme za upravljanje školama kao što je eKool, koji povezuju učenike, roditelje i nastavnike. Zbog već ranijeg dodira s online nastavom, bilo im je potrebno samo 24 sata kako bi cjelokupan sistem obrazovanja prebacili u online formu. Također, tehnološke kompanije u ovoj zemlji ponudile su školama svoje usluge i programe u potpunosti besplatno.

Zemlje istočne Azije u svjetskom vrhu

Ukoliko se pogledaju rezultati istraživanja, može se primijetiti kako su u samom vrhu zemlje istočne Azije, prije svega Kina, Singapur i Južna Koreja. Kineski obrazovni sistem pokazao se kao veoma učinkovit, a rezultati koje su ostvarivali učenici i učenice iz kineskih provincija Beijing, Shanghai, Jiangsu and Zhejiang, uvjerljivo su iza sebe ostavili sve druge zemlje. Određene razlike između obrazovnih sistema azijskih zemalja postoje, međutim i dalje ih veže veliki broj zajedničkih vrijednosti.

Prije svega, treba uzeti u obzir sam pojam obrazovanja koji je visoko cijenjen u svim azijskim državama. Visoka vrijednost se daje obrazovanju, a postoji uvjerenje da je naporan rad, a ne talenat, ključ uspjeha. Profesorsko zanimanje je cijenjeno u istočnoj Aziji, gdje postoji jaka konkurencija, dobri finansijski uslovi, duži periodi obuke i podrška za kontinuiran i opsežan profesionalni razvoj.

Kada su u pitanju određene specifičnosti, Kina se kao vodeća zemlja na PISA testiranjima često ocjenjuje kao zemlja s najboljim i najgorim obrazovnim sistemom. Iako su na PISA testiranjima ostvarili najbolje rezultate, mnogi smatraju kako kineski način obrazovanja navikava na učenje napamet, što je odlično samo za rješavanje PISA testova. Zbog toga, i mnogih drugih razloga kao što je netransparentnost prikazivanja rezultata, mnogi misle kako su ipak sistemi obrazovanja drugih azijskih zemalja znatno kvalitetniji od kineskog.

Naravno, u najmnogoljudnijoj zemlji na svijetu postoje i brojne vidljive prednosti, a one se ogledaju prije svega u odnosu prema profesorima i raspoređivanju njihovih obaveza. U Šangaju, učitelji imaju mnogo manje nastavnog opterećenja nego u nekim evropskim državama iako su razredi u azijskim školama mnogo brojniji nego u drugim zemljama. Ovo daje nastavnicima vremena za planiranje ili priliku da pruže dodatnu podršku učenicima kojima je potrebna te da planiraju profesionalni razvoj zajedno sa kolegama.

Singapur kao primjer dobre reforme

Singapurski obrazovni rezultati zaostajali su za ostatkom svijeta tokom prošlog stoljeća. Međutim vlasti u toj zemlji odlučile su se sistemski posvetiti reformi obrazovanja na nacionalnom nivou. Promjene su obuhvatale ulaganje u nastavničke kadrove i njihovo obrazovanje, razvoj školskih programa i ono najvažnije – uveden je koncept koji je razmišljanje stavio ispred pamćenja informacija.

Iskusni nastavnici znaju da je mnogo teže naći učenike koji mogu razmišljati, racionalizirati i predvidjeti moguće scenarije, nego pronaći dijete koje može dobro pamtiti. Takav način razmišljanja dio je singapurskog programa “Podučavaj manje, nauči više” koji upravo stavlja kvalitet sadržaja u prvi plan.

Danas obrazovni sistem u Singapuru slovi za jedan od najboljih na svijetu, ali isto tako i jedan od najtežih s obzirom na zahtjeve koje pred učenike stavljaju njihovi profesori.

Djeca kada navrše 5 i 6 godina počinju učiti slova, brojeve, pisati riječi i slagati rečenice tako da kada krenu u osnovnu školu već imaju kvalitetno predznanje koje im omogućava bolje rezultate u samim počecima.

Veliki je naglasak na akademskom uspjehu i iz razloga što roditelji imaju velika očekivanja od djece te ih zbog toga veoma rano počinju uključivati u mnoge vannastavne aktivnosti.

Pandemija koronavirusa pogodila je prvo azijske zemlje, a kada je u pitanju obrazovni sistem, koraci koje su poduzele vlade zemalja u Aziji dokaz su kako kvalitetan sistem može odgovoriti svim nedaćama.

Kineske vlasti su tokom pandemije omogućile mnogo stabilniju i jaču internet vezu domaćinstvima, dok su se južnokorejski internet operateri odrekli naknada za korištenje podataka nastalih prilikom pristupa mrežnim sadržajima iz Obrazovnog radiodifuznog sistema (EBS), mreže koja emituje većinu programa učenja na daljinu u Koreji. Također, vlada ove zemlje osigurala je više od 200.000 laptopa i tableta za porodice čija djeca nisu imala adekvatnu opremu preko koje bi pratila online nastavu. I druge azijske zemlje poduzele su slične mjere te su na taj način poručile kako je obrazovanje dio sistema koji mora funkcionisati kvalitetno i bez prekida i u uslovima pandemije.