Koja je razlika između nekog jako načitan i nekog ko je vrlo inteligentan?

Znate li koja je razlika između nekog jako načitan i nekog ko je vrlo inteligentan?


Foto: Envato
Foto: Envato

Zabluda u kojoj živi veliki broj ljudi je brkanje načitanosti i obrazovanja sa inteligencijom. To što je neko završio fakultet ili pročitao stotine knjiga ne znači nužno da je i inteligentan te da se može dobro i brzo snaći u nepoznatoj situaciji. Postoje velike razlike između pameti dobijene obrazovanjem i čitanjem knjiga te prirodno urođene inteligencije, prenosi 24sata.hr.

Razlikovati ih možete po ovih pet karakteristika:

Razlika je znati i razumjeti

Albert Einstein je znao govoriti da ‘svaka budala može znati, ali poenta je nešto razumjeti’. Jedno je naučiti napamet, recimo, hemijsku formulu za nešto i znati kako tim putem doći do određene reakcije, sasvim je drugo razumjeti šta se doista dogodilo. Prepoznavanje određenih stvari uglavnom je površno i vezano za promatranje i pamćenje.

Međutim, razumijevanja je nešto puno dublje – prirođena radoznalost koja nastoji objasniti razlog. Inteligencija je ono što je poticalo velike umove da dođu do genijalnih otkrića. Slijedili su tragove, bili znatiželjni, razmišljali, povezivali… Istraživali su nove mogućnosti i bili hrabri istražiti ono za što su mnogi smatrali da je nemoguće.

Širi kontekst je odraz inteligencije

Izolovano razmišljanje o određenim činjenicama je, moglo bi se reći, beskorisno trošenje vremena. Ali, spajanje tih činjenica da bi se stvorila veća slika odraz je inteligencije. Na primjer, povećanje kiselosti oceana negativno utiče na stvaranje koralja i formiranje njihovih kostura. To je široko sagledavanje ili spajanje više detalja u smislenu sliku određene situacije. Znači, znati sam detalj da su oceani sve kiseliji i nije nešto pretjerano korisno, ali sagledavanje posljedica i razmišljanje kako to utiče na eko sistem je već nešto sasvim drugo.

Ljudi visoke inteligencije doživljavaju određeni detalj kao dio velike slagalice, pa traže drugi dio, treći… sve dok ne dobiju kompletnu sliku. Oni razumiju odnos među nekim stvarima, to je ono što pokušavaju shvatiti, tu povezanost. Ljudi koje inteligencija nije pretjerano obdarila, ali su obrazovani i načitani imaju naviku ne brinuti pretjerano o stvarima koje su izvan njihovog suženog polja mišljenja.

Važno je okončati besmislenu raspravu

Mnogi ljudi u stanju su kvalitetno raspravljati i braniti svoje stavove, no ponekad to nikuda ne vodi osim svađi i porastu negativne energije. Katkad je bolje zašutjeti, više slušati, popustiti i razriješiti neku situaciju svojom voljom – ako od nastavka rasprave nema smisla, a inteligentan čovjek to osjetiti i znati će kako najbolje reagovati.

Ljudi manje inteligencije, a koji su izuzetno obrazovani, znaju imati previše visoko mišljenje o sebi, kao da su ‘popili svi pamet svijeta’ i, kada raspravljaju, imaju snažnu potrebu dokazivati kako su u pravu.

Šetnja prirodom puni baterije, čuva zdravlje mozga i umiruje

Oni ne razmišljaju na način da se od svakoga može nešto naučiti, neovisno o tome koliko je ko obrazovan i načitan ili nije. Oni ne mogu razumjeti da čovjek može biti vrlo inteligentan, široko sagledavati stvari i znati sve i svašta iako možda školu nikada nije ni vidio.

Treba znati kako nešto utiče na nekoga

Inteligentan čovjek može predvidjeti kako će njegovi postupci i riječi uticati na drugog čovjeka. To se može nazvati i empatijom, no ta sposobnost je odraz inteligencije pojedinca i ne može se naučiti iz knjiga. To je sposobnost poistovjetiti sa nekime i dobro shvati kako se taj čovjek osjeća, zašto radi to što radi…

Potom se na osnovu toga donose odluke koje su najbolje u određenoj situaciji. Ljudi koji tu sposobnost nemaju neće razumjeti zašto njihove riječi i postupci djeluju na nekoga na određeni način i izazivaju određene reakcije.

Inteligentni uvijek uče i slušaju druge

Kao što smo spomenuli, inteligentni ljudi nikada neće misliti da znaju sve i da su najpametniji na svijetu. Sokrat je govorio:

Najmudriji sam čovjek jer znam da ništa ne znam.

Inteligentni pojedinci su svjesni svojih granica, spremni su priznati da nešto ne znaju i saslušati druge kako bi nešto naučili od njih.

Punjenje glave mnoštvom informacija karakteristika je ljudi koji vjeruju da su jako inteligentni, a zapravo su samo dobro obrazovani i načitani. Oni teško priznaju da je neko drugi u pravu, a oni su u krivu – upravo zato što su ograničeni u načinu razmišljanja.


Sviđa ti se objava? Podijeli je sa prijateljima!