Poremećaji spavanja u posljednje vrijeme izrazito su učestali, a ti poremećaji, po mišljenju stručnjaka, često su neprepoznatljivi, nedijagnosticirani i neliječeni, ukoliko za tim ima potrebe.
Neki od njih ne zahtijevaju liječenje, no neki ugrožavaju život, a zanemaruju se, iako se mogu povezati s najšire prisutnim zdravstvenim problemima današnjice, poput kardiovaskularnih bolesti, srčanog i moždanog udara, šećerne bolesti, stresa i drugih.
– Poremećaj koji danas najčešće zovemo apneja tokom spavanja ili prestanak disanja u snu je poremećaj koji je toliko prisutan, ali neprepoznat i neliječen da je to jednostavno neodrživo stanje u odnosu na svjetske informacije koje su nam svima dostupne, kaže prof. dr. Zoran Đogaš, profesor neuroznanosti i jedan od predavača na radionicama Medicina spavanja.
– Poremećaji spavanja vrlo često dovode do hipertenzije koju mi doktori pametno zovemo esencijalna (drugim riječima, ne znamo uzrok), a veliki broj pacijenata koji imaju prekide disanja tokom spavanja, koji imaju još uvijek normalnu razinu glukoze u krvi, imaju stanje koje nazivamo preddijabetes. To znači da će sigurno ako ostanu neprepoznati, neliječeni i nezbrinuti za koju godinu ili ranije završiti sa šećernom bolešću, naglašava profesor Đogaš i nastavlja “po svjetskoj klasifikaciji ima više od osamdeset poremećaja spavanja, od čega su neki iznimno česti kao što je insomnija ili nesanica koja je ovaj čas prisutna u više od deset posto opće populacije, što je iznimno velik broj kada znamo da je šećerna bolest prisutna pet posto”.
Pojašnjavajući zašto je veliki broj tih poremećaja neprepoznat, kazao je da treba provesti edukaciju na svim razinama o tome kako hrkanje može biti obično hrkanje ali može biti i apneja.
Istraživanje koje je urađeno u sklopu projekta Medicina spavanja na oko 11 hiljada ljudi u Mostaru i tom dijelu Hercegovine, po riječima prof.dr Zorana Đogaša, pokazalo je da je rizik u muškom spolu za apneju tokom spavanja negdje oko 50 posto u dobi između 40 i 50 godina.
– Žene imaju nešto manji rizik, ali negdje oko 65. do 70. godine i jedni i drugi imaju podjednak rizik da razviju tu bolest, a taj rizik je ogroman, gotovo 70 posto, naglasio je Đogaš.
Zanimljivo je da su u Mostaru, prije dvije godine, Sveučilišna klinička bolnica i Medinski fakultet pokrenuli zajednički projekt – Centar za medicinu spavanja.
– Kroz Centar je do sada prošlo preko 2.000 pacijenata koji su imali različitu simptomatologiju u čijoj podlozi je opstruktivna apneja tokom spavanja, kazala je prodekanica za nauku na Medicinskom fakultetu u Mostaru Katarina Vukojević.
Dodala je da postoji nekoliko stadija bolesti po težini te da se različito liječe.
U našem centru, kaže Vukojević, pacijenti dobijaju sve dijagnostične testove koji procjenjuju te stadije pa se na osnovu toga određuje i terapija.
Kalkulator spavanja
Kalkulator spavanja temelji se na ciklusima sna koji su ključni za dobar noćni odmor. Čovjek tokom noći ima pet ili šest ciklusa koji traju oko 90 minuta. Stoga, ravnate li se po ciklusima, ovako bi trebalo izgledati vaše spavanje.
Ukoliko trebate ustati u sedam, na spavanje bi trebali ići u 21:45, 23:15, 00:45 ili, kako god nevjerovatno zvučalo, u 02:15, kako bi se prirodno naspavali.
– Prosječnom čovjeku treba 15-ak minuta da utone u san. Dobar noćni san se sastoji od pet do šest ciklusa spavanja. Korištenjem formule koja je bazirana na našem prirodnom tjelesnom ritmu, kalkulator će vam izračunati tačno vrijeme kada trebate ići na počinak, poručuju tvorci kalkulatora spavanja.
Ovdje možete sami izračunati kada morate ići u krevet.