Evropska unija trenutno broji oko 6,5 miliona nezaposlenih osoba koje imaju manje od 25 godina i suočena je sa rekordnom stopom nezaposlenosti mladih.

Gotovo svaka četvrta mlada osoba u EU-u je bez posla. Kao i svaka prosječna vrijednost, statistika ne pokazuje ogromni disparitet koji postoji između pojedinih članica EU-a, pa tako sa jedne strane postoje, naprimjer, Nizozemska, Austrija i Njemačka sa relativno niskim stopama nezaposlenosti mladih, a sa druge strane Grčku i Španiju, gdje stopa nezaposlenosti mladih prelazi 50 posto. Prema tom indikatoru, ove države su bliže Bosni i Hercegovini i regionu nego Evropskoj uniji, piše Al Jazeera.

U takvom kontekstu dobra vijest stigla je iz Brisela, gdje će biti aktivirano osam milijardi eura iz budžeta 2014/2015. za borbu protiv nezaposlenosti mladih u narednih par godina, a najpogođenije ekonomije će dobiti najveći dio sredstava. Osim toga, Evropska investicijska banka (EIB) će pokrenuti posebne grantove vrijedne 10 milijardi eura za kompanije koje budu zapošljavale mlade osobe.

Većina evropskih lidera zna da je ovo samo kap vode u moru s obzirom na obim potreba ali, uprkos toj činjenici, korak je veoma značajan, jer su deklaracije praćene sredstvima i konkretnim mjerama.

Skeptici su nazvali ovu inicijativu PR trikom. Oni su odmah skrenuli pažnju na činjenicu da je čak 700 milijardi eura potrošeno na spas banaka u krizi, uz upitne rezultate, a dugi politički pregovori su vođeni za ovaj paket mjera borbe protiv nezaposlenosti mladih, koji će iznositi samo 1 posto od sume izdvojene za spas bankarskog sektora.

Sredstva će činiti okosnicu specijalnog fonda kojem je cilj da mladim osobama pruži zaposlenje, obuku ili praksu u roku od četiri mjeseca nakon što završe školovanje ili se registruju kao nezaposlena lica. Sredstva će biti dostavljena regionima gdje nezaposlenost mladih prelazi 25 posto, što se odnosi na dvadeset od dvadeset osam članica EU-a i cilj će im biti da podstaknu veću mobilnost radne snage.

Mjere i aktivnosti koje će biti poduzete su uglavnom bile ispirisane njemačkim i u austrijskim modelima koji su se pokazali najefikasnijim u borbi protiv nezaposlenosti mladih. Pritisak se nastavlja vršiti na sve zemlje da provode druge neophodne reforme koje će njihove ekonomije učiniti konkurentnijim i dovesti do stvaranja radnih mjesta. To je najvažniji cilj, jer sve obuke i razvoj vještina su gotovo pa uzaludni ako nema radnog mjesta koje se nakon toga može ponuditi mladoj osobi.

Stanje u regionu

Što se tiče regiona, razloga za trenutno slavlje ima s obzirom na proces evropskih integracija i dobre vijesti za Srbiju i, naravno, za Hrvatsku. Međutim, potrebno je, prije svega, uhvatiti se posla i provođenja reformi, jer je situacija po pitanju nezaposlenosti mladih toliko loša da nam ni evropskih osam milijardi eura ne bi značajno pomoglo.

Hrvatsku gore spomenuta pomoć neće zaobići s obzirom na to da je stopa nezaposlenosti mladih do 25 godina prešla 51 posto, a Hrvatska se već izjasnila da će joj biti potrebno znatno više sredstava od onih predviđenih novim fondom. Navedena sredstva Hrvatska namjerava iskoristiti prvenstveno za oblasti turizma, IT, transporta i poljoprivrede. Inače, zajedno sa Grčkom i Španijom Hrvatska spada u jedine tri zemlje Evropske unije koje imaju stopu nezaposlenosti mladih iznad 50 posto.

Komšije novopečene članice EU-a, Srbija i Bosna i Hercegovina, u znatno su težoj situaciji sa stopama nezaposlenosti mladih koje su prešle 60 posto i gdje je kapacitet za otvaranje novih radnih mjesta gotovo pa ravan nuli.

Uz miks projekata međunarodne zajednice i izdvajanja za aktivne mjere zapošljavanja mladih od strane Zavoda za zapošljavanje, BiH pokušava da uspori pad u provaliju. Ako je na polju razvoja vještina kod mladih u BiH  pokazan određeni napredak u proteklih nekoliko godina, kao i na polju razvoja poduzetništva kroz niz izvrsnih aktivnosti, konferencija i takmičenja, nikakvih poboljšanja nema kada su u pitanju otvaranja novih radnih mjesta.

Pod pritiskom nedostatka sredstava, glomazni a neefikasni birokratski javni sektor je uglavnom donio više mjera koje kratkoročno dodatno opterećuju poslodavce nametima i sprečavaju ne samo nova zaposlenja, nego i čuvanje trenutnih radnika na poslu.

U proteklih nekoliko godina Zavodi za zapošljavanje su bili primorani potrošiti nekoliko stotina miliona konvertibilnih maraka na stavke koje nemaju veze sa njihovim mandatom, odnosno na ugrožene kategorije poput demobilisanih boraca ili na osobe koje žele ostvariti pravo na zdravstveno osiguranje.

U BiH se dešava i dalje upravo suprotno od onog što zdrav razum i logika nalažu, a posljedice se vide prilikom svake nove ankete i ispitivanja mladih, koji, takođe, imaju ogroman dio posla da obave sami kada su u pitanju razvoj vještina i proaktivnosti koji su danas apsolutno nedovoljni.

U Srbiji broj mladih nezaposlenih lica i dalje raste, a u toj neslavnoj trci prednjače Beograd, Niš i Novi Sad. Kao i u BiH, u Srbiji ciljevi aktuelne državne strategije zapošljavanja nisu ostvareni, a neki čak izgledaju smiješno nerealni (npr. upoloviti nezaposlenost mladih do 2020. godine i svesti procenat nezaposlenosti mladih na 23 posto).

Određenu vrstu pomoći i sredstava, takođe, pružaju aktivne međunarodne organizacije (USAID, UN, Svjetska banka itd), ali bez koordiniranih intervencija i sistemskih reformi od strane domaćih vlasti poboljšanja ne mogu doći.

Konkurentnost i reforme

Borba protiv nezaposlenosti mladih je daleko od završene i biće potrebno provesti još mnogo reformi, a sve to u kontekstu opadajuće konkurentnosti i “mršavijih” budžeta. U tom kontekstu, imajući u vidu sporost sistema,  još je važnije istaći da mladi ljudi moraju u znatno većoj mjeri preuzeti stvari u svoje ruke i sticati iskustvo po svaku cijenu, zanemarujući državu, jer će ih većina ostariti kada dođu na red da im sistem pruži pomoć.

U međuvremenu mladi ljudi nastavljaju sanjati o životu negdje drugo i o odlasku iz zemlje. Za većinu njih statistika govori da će taj san ostati neostvaren, ali za one najbolje i najvrednije mogućnosti neće nedostajati, s obzirom na to da sve razvijene zemlje imaju dobro uspostavljene sisteme lova na talente i privlačenja šampiona u odabranim sektorima.

Kao što je bio slučaj i sa Grčkom, razvijene zemlje poput Australije ili Kanade koriste svaku krizu da odaberu i privuku najbolje mozgove nudeći im posao, dobar životni standard i, prije svega, perspektivu razvoja, što je, ipak, ohrabrujuće za pojedince. A sistem, odnosno država koja će dugoročno i trajno biti ispražnjena od najboljih mozgova, samo će dobiti ono što zaslužuje i što je proizvela.

(Erol Mujanović, Al Jazeera)

STUDOMAT
STUDOMAT je najveća internet zajednica studenata i mladih u regionu osnovana 2012. godine, namijenjena studentima i mladima u potrazi za informacijama o studiju i dodatnoj edukaciji, stipendijama, studentskim poslovima, smještaju i ostalim temama koje su interesantne studentima i mladima.