DW: Obeshrabrena generacija mladih u Evropi i moguća opasnost od radikalizacije

Visoka stopa nezaposlenosti, prisilna štednja i slab rast privrede – u zemljama pogođenima krizom mnogi strahuju za svoju budućnost. Nestrpljenje je najveće kod mladih, a time i opasnost od radikalizacije društva.

Evropa se polako i teškom mukom izvlači iz krize. Privreda bi u narednoj godini trebala rasti za oko jedan posto. U mnogim državama pogođenima ekonomskom krizom se također bilježi rast, no taj privredni polet je vjerovatno preslab da bi osjetno popravio situaciju na tržištu rada koja je već godinama krajnje teška, piše Deutsche Welle.

Šanse za zapošljavanje su prije svega za mnoge mlade Evropljane i u šestoj godini krize prilično loše. U oktobru 2013. godine je više od tri i po miliona Evropljana mlađih od 25 godina bilo nezaposleno. U Španiji i Grčkoj stopa nezaposlenosti kod mladih iznosi čak više od 50 posto.

Ali mlađe generacije iz južne Evrope nemaju slabe šanse na tržištu rada tek od izbijanja privredne i finansijske krize. Karl Brenke iz Njemačkog instituta za istraživanje privrede (DIW) u Berlinu upozorava na strukturalne razloge za takav razvoj situacije. Naime, mnogi mladi u južnoj i istočnoj Evropi ili uopšte nemaju završeno obrazovanje ili je kvalifikacija koju su stekli manjkava. Otežavajuća okolnost je i to što su tržišta rada u državama pogođenima krizom uprkos reformama još uvijek previše regulirana.

Rezignacija umjesto protesta?

I javnost i evropska politika su prepoznali problem mladih nezaposlenih generacija. Kad mladi nemaju perspektive, to zabrinjava i starije. Ljetos je Evropska unija organizovala skup s prominentnim stručnjacima upravo na temu nezaposlenosti mladih. Također i iz vlastitog interesa. Jer, jedna “izgubljena generacija” ne može biti u interesu političara.

Stručnjak za istraživanje tržišta rada Brenke upozorava na moguće posljedice.

– Kad mladi ljudi odmah na početku nailaze na poteškoće prilikom traženja posla i kada im prijeti nezaposlenost, tada često raste i njihovo distanciranje od društva.

Prvo dolazi do razočaranja – objašnjava politolog Christian Brzinsky – Fay iz Istraživačkog centra iz Berlina, koji istražuje period prelaska mladih iz škole na tržište rada. On kaže da je odlučujući faktor prije svega trajanje nezaposlenosti.

– Iz razočaranja se potom razvija frustracija, koja može dovesti do dugoročne rezignacije, objašnjava ovaj stručnjak.

“Obeshrabreni” se pokazuju borbenima

Ali, slika mladih u javnosti svakako nema puno veze s rezignacijom. Mnogi mladi iz južne Evrope se ne predaju. U Španiji su poveli pokret “Indignados” (“Razbješnjeni”), a i u drugim državama pogođenima krizom izlaze na ulice i traže promjene – osjećaju se prevarenima za svoju sigurnu budućnost, blagostanje i porodicu.

Radi se o jednoj kulturi protesta koja se ponekad može pretvoriti i u bijes.

– To je generacijski protest. Mladi ljudi se osjećaju iskorišteno i ostavljeno od starije generacije. Oni sada moraju ispaštati za sve što starije generacije nisu postigle na političkom i ekonomskom području, zaključuje politolog Brzinsky – Fay.

Radikalizacija kao nužna odbrana?

Dijelom potaknuta ovim protestima, u pojedinim državama EU-a raste popularnost euroskeptičnih i desničarskih stranaka. Protestanti su pronašli žrtvenog jarca te Evropsku uniju smatraju odgovornom za loše privredno stanje. Ako se zadrži postojeće političko raspoloženje u Uniji, na predstojećim izborima za Evropski parlament mogle bi još više glasova dobiti desnopopulističke stranke.

– Rast desnopopulističkih stranaka možemo posmatrati u zemaljama poput Francuske, Holandije ili u skandinavskim državama, tvrdi Brzinsky – Far. Međutim, ovaj politolog se ne boji osjetne radikalizacije društva jer smatra da je demokratska kultura za tako nešto prejaka.

– Radikalizam je klasična reakcija na nedostatak perspektive. Ali neće svako ko smatra da su mu uskraćene mogućnosti, postati desni radikal, kaže Brzinsky – Far.

(dw.de)