Dunja Škaljo i Amar Ćatović, o rodnoj ravnopravnosti iz perspektive mladih: Uklanjanje rodnih stereotipa i borba protiv rodne neravnopravnosti je zadatak svakog pojedinca

Stereotipi, diskriminacija na osnovu spola/roda, marginalizacija i nasilje, nejednak pristup obrazovanju, zapošljavanju i pozicijama moći, samo su neki od problema s kojima se susreću djevojčice i žene širom svijeta i koji većinu savremenih društava, pa tako i bosanskohercegovačko, dijele od rodne ravnopravnosti. Iako mladi ljudi najčešće nisu uključeni u procese odlučivanja koji ih se itekako tiču, oni su oduvijek bili istinski pokretač i nosilac društvenih promjena.


Da svaka promjena počinje od propitivanja vlastitih mogućnosti i uloge u njoj potvrdili su Dunja Škaljo i Amar Ćatović, članovi Savjetodavne grupe mladih u okviru kampanje „Generacija za ravnopravnost“, koju sprovodi UN Women. Ova grupa formirana je s ciljem aktivnog uključivanja perspektive mladih u kampanju i zagovaranja za inkorporisanje omladinskih prioriteta na polju zaštite prava žena, rodne ravnopravnosti i osnaživanja žena. Čine je mladi ljudi iz cijele Bosne i Hercegovine. Više detalja o tome donosimo u nastavku, kroz razgovor Dunje i Amara, koji su jedno drugo propitivali o rodnoj ravnopravnosti iz perspektive mladih.

NEJEDNAKA ZASTUPLJENOST

Dunja Škaljo

Dunja Škaljo dolazi iz Instituta za razvoj mladih KULT, jedne od vodećih organizacija u BiH čiji cilj je stvaranje stabilnog okruženja za razvoj mladih ljudi kroz interakciju s različitim sudionicima. Smatra da su jači zagovarački napori u svrhu postizanja rodne ravnopravnosti neophodni u svim oblastima društvenog života u BiH, koji podrazumijevaju djelovanje u cilju promjene svijesti mladih, ali i svih drugih osoba, te povećanja znanja o uzrocima i posljedicama diskriminacije na osnovu spola/roda.

Amar: Dunja, da li je postojeća zakonska regulativa dovoljna za zaštitu prava žena?

Dunja: U posljednjih nekoliko godina u Bosni i Hercegovini je došlo do značajnog pomaka u razvoju i unapređenju domaćeg pravnog, institucionalnog i političkog okvira za primjenu principa ravnopravnosti spolova. Većina dokumenata je usklađena s međunarodnim standardima. Kroz Ustav BiH te kroz zakonodavne okvire na svim nivoima vlasti osigurava se zaštita od diskriminacije i promocija rodne ravnopravnosti u svim aspektima društvenog i javnog života te se eksplicitno zabranjuju sve vrste diskriminacija na temelju spola/roda i nepovoljna postupanja prema ženama na osnovu trudnoće i materinstva. Međutim, problem je što rodna ravnopravnost još nije tretirana kao prioritet razvojnih i drugih strategija, između ostalih i strategija prema mladima. Također, samo postojanje zakonske regulative nije dovoljno za osiguranje pune zaštite prava žena i djevojčica. Problem je što se zakoni ne provode u potpunosti u dijelu zaštite žena, a posebno žena žrtava nasilja. Realna slika je da, uprkos zakonodavnom priznanju, ravnopravnost spolova još nije prisutna u svakodnevnom životu. Društvene, političke i kulturne nejednakosti i dalje su tu, a najočigledniji primjeri toga su razlike u platama, nejednaka zastupljenost u političkom životu i procesima donošenja odluka, kao i na pozicijama moći.

Amar: Da li bi rodna ravnopravnost bila zastupljenija kada bi uključili mlade ljude u odluke donošenja i primjene pravnih akata?

Dunja: Svakako da bi. Uključivanje i participacija mladih u procese odlučivanja izuzetno je bitna za cjelokupno društvo. S jedne strane, donosioci odluka bi uključivanjem mladih imali jasniju sliku problema, prilika i potreba mladih u svim oblastima života. Istovremeno, mladi ljudi kroz uključivanje u procese odlučivanja postaju relevantan akter u svim procesima. Treba naglasiti da se uključenost mladih u procese donošenja odluka ne ogleda isključivo kroz direktni ulazak u predstavničko tijelo na različitim nivoima odlučivanja, ili rad u određenoj komisiji pri tom tijelu. Mladi se mogu uključiti i na jednostavnije načine, kroz neformalne grupe, komunikaciju, različite oblike konsultacija. Savjetodavno tijelo mladih kampanje „Generacija za ravnopravnost“ odličan je primjer uključivanja mladih kroz neformalnu grupu, s ciljem da perspektiva mladih, njihovi stavovi i preporuke budu razmatrani prilikom izrade strateških dokumenata iz oblasti ravnopravnosti spolova. Ukoliko mlade ne konsultujemo oko politika i dokumenata koji se njih tiču, rizikujemo da imamo loše politike i dokumente koji ne odgovaraju na sve veće probleme u društvu. Istovremeno, ukoliko mlade ne uključujemo u procese odlučivanja, ne možemo očekivati da i oni budu aktivan dio promjene koju želimo postići.

Amar: Kako mladi konkretno mogu doprinijeti primjeni rodne ravnopravnosti?

Dunja: Uklanjanje rodnih stereotipa i borba protiv rodne neravnopravnosti počinje od svakog od nas pojedinačno. Svi mi, a posebno mlade osobe, trebamo promovisati rodnu ravnopravnost, prvenstveno među djevojčicama i dječacima, ali i među ostalima.

Mladi mogu dati svoj doprinos kroz javno zagovaranje i različite aktivnosti na podizanju svijesti o rodno zasnovanoj diskriminaciji koja, većinom, više pogađa djevojčice, ali isto tako može da utječe i na dječake. Promocija rodne ravnopravnosti treba da bude zastupljena u svim oblastima, a mladi mogu raditi na provedbi aktivnosti koje će biti usmjerene na jačanje svijesti, zaštitu i podršku djevojčicama i ženama.

NAJUČESTALIJI VIDOVI DISKRIMINACIJE

Amar Ćatović

Amar Ćatović, aktivista za ljudska prava i član Organizacionog odbora bh. povorke ponosa, u okviru Savjetodavne grupe radi na prioritetu obrazovanja, kako formalnog tako i neformalnog u odnosu na uspostavljanje rodne ravnopravnosti. Ističe da je edukacija mladih, pogotovo o načelima i principima feminizma, ključ za promjene koje podrazumijevaju dugotrajan proces i aktivno učešće mladih u njima.

Dunja: Kakvi su stavovi mladih, a posebno mladih muškaraca iz tvoje okoline u pogledu ravnopravnosti spolova i smatraš li da su se vremenom promijenili?

Amar: Smatram da nisu na zadovoljavajućem nivou. Naravno, kad se komparira s nekim starijim generacijama, napredak se da primijetiti u pogledu stavova o ravnopravnosti spolova. Međutim, prema rezultatima istraživanja Centra za ljudska prava IMPACT, skoro polovina mladih (47,9%) smatra da žene ne trebaju abortirati, pa ni u slučaju medicinskih razloga, što znači da u slučaju da ženi ovisi život o porođaju, čak 47,9% mladih ne bi opravdalo pobačaj. Ovi rezultati su zabrinjavajući. S druge strane, znam divnih mladih aktivista i aktivistkinja koji/e se nasuprot svemu bore i vrijedno rade na uspostavi ravnopravnosti spolova, te širenju društvene svijesti među mladim ljudima o problemima s kojima se suočavaju žene kroz zdravstvo, zaposlenje, na radu ili generalno u društvu.

Dunja: Primjećuješ li u svojoj okolini diskriminaciju na osnovu spola/roda i ukoliko da, koji su najučestaliji vidovi diskriminacije?

Amar: Naravno, diskriminacija na osnovu spola/roda, tačnije prema ženama je vidljiva i u javnom prostoru. Većinom su problem predrasude koje dovode eventualno do diskriminacije, a predrasude su naprimjer “da žena ne može imati prijatelja”. Možda na prvu izgleda bezazleno.  Međutim, iz te predrasude zna češto proizići psihičko i fizičko nasilje, gdje u slučaju da žena ima druga i u isto vrijeme partnera, partner zna zbog ljubomore fizički napostovati ženu, dok društvo često psihički maltretira navedenu ženu i smatra je “nemoralnom”, što dovodi do prozivki, odnosno društvenog pritiska, drugim riječima psihičkog nasilja. Diskriminacija se da primijetiti i na radnim mjestima, gdje se žene često seksualiziraju i gledaju isključivo kroz prizmu ljepote ili seksualnosti. Primjera je previše, teško je reći da li je diskriminacija u zdravstvu veća od diskriminacije na radnom mjestu. Međutim, zajedničko im je da svaka diskriminacija proizilazi iz predrasuda, predrasude su učene i prenošene decenijama, pa i stoljećima, a patrijahalnog su karaktera.

Dunja: Mijenjaju li se rodni stereotipi među mladima u bh. društvu? Ako da, gdje primjećuješ najveći napredak?

Amar: Rodni stereotipi, odnosno predrasude se mijenjaju za razliku od drugih generacija, međutim od stereotipa odnosno predrasuda nastaje diskriminacija. Diskriminacija na osnovu spola/roda je i dalje prisutna kako među mlađom populacijom, tako i sa srednjovječnom i starijom populacijom. Razlike se, naravno, primijete, ali svakodnevno, od viceva do slučajeva psihičkog i fizičkog nasilja, mogu se čuti komentari koji su neprihvatljivi i stereotipnog su karaktera. Međutim, promjene su dugotrajne i za njih treba strpljenja, društvo se može promijeniti u negativnom smislu za deset godina, ali može i u pozitivnom. Vjerujem da malim, ali važnim i detaljnim koracima idemo ka ravnopravnosti spolova, jer dok se ne uspostavi ravnopravnost spolova, o demokratiji i jednakom društvu ne možemo pričati.

Globalna kampanja „Generacija za ravnopravnost“ UN Women posvećena je ostvarivanju rodne ravnopravnosti, s ciljem stvaranja jednakih mogućnosti i zahtijevanja jednakih prava za sve osobe bez obzira na njihovu dob, rasu, vjeru, prebivalište, spol/rod i seksualnu orijentaciju.


Sviđa ti se objava? Podijeli je sa prijateljima!