Ako prečesto hvatate sebe kako prokrastinirate dugo trošeći vrijeme osvežavajući feed, prekidate učenje na svakih petnaest minuta samo da pogledate nešto, a već ste sve pogledali nebrojeno puta ili baš u sred učenja odlučite da je krajnje vrijeme da počnete da učite indonežanski jezik i gledate online kurseve blok flaute – onda je vrlo vjerovatno da ste već debelo zagazili u zavisnost od društvenih mreža (ili je ono što učite neizmjerno dosadno).
Bilo kako bilo, to ne donosi nikakve rezultate i zbog toga je važno da shvatimo kako da „zavisnost“ od društvenih mreža okrenemo u svoju korist i da ublažimo štetne posljedice.
GLEDAJ STUDOMAT.TV
TVoj vodič kroz studentski život!
Svako od nas je barem jednom revolucionarno odlučio da će da ugasi profil na Facebooku ili Instagramu (uglavnom pred ispitni rok), pa ga je vratio poslije nekoliko dana uz obrazloženje:
– Ma ja to zbog grupe fakulteta.
Ili je je deinstalirao aplikacije na telefonu, kako bi fizički bio spriječen da pola života provede na društvenim mrežama.
Važan je sadržaj koji pratiš
Sagledajmo zdravorazumski situaciju – ukoliko gledamo horor film pred spavanje, vrlo je vjerovatno da nećemo sanjati ljubičice, već nešto što je naš mozak posljednje memorisao dok smo bili budni i to utiče na kvalitet našeg sna. Isto tako informacije koje čitamo na početnim stranicama ostaju urezane u našem mozgu i utiču na kvalitet našeg učenja, iako toga nismo svjesni. Pa naravno da nam kvantna fizika neće biti zanimljiva, ako smo prije toga čitali skandale džetsetera od prošlog vikenda. Skoncentrišite se – ne morate da gasite društvene mreže, samo izaberite sadržaj koji će podsticati vaše učenje, a ne činiti da budete još veći prokrastinator, piše najstudent.
Ne objavljuj ništa dok učiš
I pod ovim ne mislimo da smo dosadni sa svojim objavama kako učimo (dok zapravo ne učimo već sređujemo fotke), već mislimo na to da objavljivanjem neke fotografije ili neke druge objave na društvenim mrežama, mi automatski sklanjamo fokus sa učenja i razmišljamo o tome ko je lajkovao našu fotografiju, da li nam je neko pisao i stalno nas vuče da provjeravamo telefon. Opustite se – ništa bitno se na Facebooku nije promijenilo od 2004. kada je napravljen, pa neće ni tih nekoliko sati koliko ćete biti odsutni. Ne propuštate ništa.
Prvih sat do dva vremena kada se probudimo je najproduktivniji period dana. Pa ipak, prema jednom američkom istraživanju, oko 80% ljudi kada se probudi prvo provjerava telefon. Ne mislite li da je šteta da najproduktivniji dio dana potrošimo na osvježavanje feed-a na društvenim platformama? Naš mozak najbrže radi kada je odmoran i zbog toga je uvijek najteže stvari najbolje ostavljati za jutro.
Često društvene mreže vidimo kao opterećenje, kao pritisak da stalno budemo prisutni, obavezu da pratimo šta drugi rade i da drugi prate šta radimo mi. I usljed toga, naš profil prestaje da oslikava ono što zaista jesmo i postaje ono što bismo željeli da drugi misle o nama!
Ispitni rokovi, dedlajnovi, nesanica i gorke suze studentske su dovoljno stresni sami po sebi, da bismo dozvoljavali da nam još i društvene mreže stvaraju pritisak. Na društvenim mrežama možemo da naučimo strane jezike, učimo nauku koja nas je oduvijek zanimala od početka do kraja, pohađamo online kurseve, čitamo e-knjige najzvučnijih svjetskih autora, brendiramo svoje ime i zaradimo novac. Previše je to mogućnosti da bismo, eto, birali džetset.
Konačno, sada kada su megabajti izbrisali kilometre i kada smo svi na jedan klik od drugih, informacije su dostupnije više nego ikada prije. U prošlosti, ljudi su pretraživali na hiljade bibliotečkih jedinica kako bi došli do onoga što mi danas jednim klikom pronalazimo. To njih ne čini manje pametnim od nas. Nama to samo daje praktičnije alate za rad i mač u rukama, ali mač sa dvije oštrice – samo je na nama da li ćemo naše megabajte vidjeti kao pomagače ili ometače tokom studija.